Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje malina
  • 14.06.2015. 14:00

Kako je malina vratila život u prijepoljski kraj?

Od prošle godine broj domaćinstava koji se bavi uzgojem maline uvećan je za dve stotine procenata, a otvoreno je i nekoliko hladnjača, dok ih je pretprošle godine bilo samo dve.

Foto: depositphotos.com
  • 503
  • 170
  • 0

Propadanje industrijskih kompleksa na području prijepoljske opštine, dovelo je taj deo Zlatiborskog okruga na najnižu lestvicu po primanjima.

Suočeni sa takvom situacijom, žitelji tih krajeva su se okrenuli poljoprivredi. Sela koja su zbog industrijalizacije opustela, ponovo oživljavaju, najviše zahvaljujući malini.

Broj malinara porastao za 200%

Prema zvaničnim podacima, proizvodnjom ovog crvenog voća bavi se oko sedam stotina domaćinstava, ali je ta brojka znatno veća, jer su zvaničnim podatkom obuhvaćena samo registrovana gazdinstva. Od prošle godine broj domaćinstava koji se bavi uzgojem maline uvećan je za dve stotine procenata, a niklo je i nekoliko hladnjača, dok ih je pretprošle godine bilo samo dve.

Elektrotehniku zamenio malinama

Inženjer elektrotehnike Sanel Dizdarević, nije mogao da pronađe posao, ali se pronašao u malini. On je sa još četiri prijatelja bio među pionirima uzgoja maline u selu Hrta, koje je ranije bilo poznato po arheološkom nalazištu Grčko groblje, a danas i po crvenom voću. Ove godine ima nameru da posed duplira novim sadnicama, pa će tako imati ukupno osam hektara malinjaka. Nije ni slutio kako će se uzgoj maline odraziti na selo: "Oživelo je i selo i putevi i naroda je dosta tu. Recimo u ovo ovde naše selo dođe nekih možda pet, šest stotina ljudi za vreme berbe", kaže Sanel, koji je za četiri godine postao uspešan voćar.

Investira se u hladnjače

Za godinu dana niklo je sedam hladnjača, a još nekoliko se gradi u Prijepolju i Brodarevu. Osim otvaranja radnih mesta, pojedini hladnjačari pomažu poljoprivrednike i beskamatnim kreditiranjem. Kenan Jusović, jedan je od vlasnika hladnjače, koja na taj način investira u sopstvenu i budućnost čitavog kraja: "Naš primarni interes u Prijepolju je u proizvodnji maline jer je ona zapravo jedina stvar koja je ostala ovim ljudima koji su odlučili ostati u Prijepolju. Velika je nezaposlenost, malina je skoro najveća fabrika u prijepoljskoj opštini", kategoričan je Jusović.

Još samo nedostaju kvalitetne sadnice

Ono što nedostaje jesu kvalitetne sadnice. Hladnjačari i Udruženje proizvođača malina planiraju da se posvete proizvodnji sadnog materijala. Tako bi sadnice malina bile još povoljnije, a kvalitet su dokazali i sa postojećim zasadima. To je za Agroklub potvrdio Mirsad Obućina, prvi čovek Udruženja Zlatna malina Prijepolje, koje okuplja najveći broj proizvođača, ali je naveo i druge adute tog kraja: "U Prijepolju se uopšte ne koriste herbicidi. Znači, još uvek se malina ručno obrađuje, ručno se okopava. Izuzetno se malo prska, mi imamo malinjake na višim nadomorskim visinama, koji se svega jednom ili dva puta prskaju", objasnio je Obućina.

I dalje se planira širenje

Zato su hladnjače prošlogodišnji rod od 1.200 tona rasprodale, a proizvođače isplatile. Količina nije velika, ali zahvaljujući širenju površina pod zasadom, za dve godine ta proizvodnja bi mogla premašiti i pet hiljada tona na godišnjem nivou. Time bi mogli dostići i druga malinogorja u Srbiji, koja se uzgojem tog voća bave od sedamdesetih godina prošlog veka.

Foto: depositphotos.com; ratmaner


Tagovi

Gajenje malina Rasad Mirsad Obućina Zlatna malina Prijepolje Kenan Jusufović Sanel Dizdarević Zlatiborski okrug Poljoprivrednici Malinogorje