Pretraživanje tekstova
Kanap ne mora da bude uvek na stablu zato što posle dva do tri meseca, grana dolazi u željeni položaj, tj. ugao koji bi za šljivu trebalo da iznosi 60 stepeni, a za jabuku i krušku, 90 stepeni.
Mnogi voćari pogrešno vežu kanap za stablo ili grane voćaka tokom povijanja grana zbog čega dolazi do zastoja u rastu biljaka. Proleće i leto idealan su period za stavljanje čačkalica i savijanje grana tegovima, žicom, povijačima ili kanapom. Grane su tada pune soka i lako se savijaju što omogućava lakše dovođenje u položaj koji će za rezultat da ima bolju diferencijaciju rodnih pupoljaka.
Međutim, mnogi voćari, a naročito oni koji imaju manje stabala, tzv. vikendaši, prave grešku tako što, ako za savijanje grana, koriste kanap, isti previše zategnu oko grane ili debla. Zašto to nije dobro?
Kanap će da se useče u koru stabla koja će, posle nekog vremena, da pređe preko nje, ali će na tom mestu gde se kanap usekao, stablo ili grana da budu tanji, što će, u slučaju opterećenja rodom ili udara jakih vetrova, dovesti do njihovog lomljenja, a time i propadanja voćaka.
Isto tako, dolazi do slabijeg rasta biljke, a često se grane, naročito jače, bočne, koje bi trebalo da nose rod, slabije razvijaju, pa i suše.
Da se to ne bi desilo mora da se pravi tzv. bunar petlja. To znači da se, kada se kanap veže za granu, ostavi malo praznog prostora između kanapa i grane, da bi grana mogla nesmetano da se razvija, odnosno, deblja. Isto je i sa stablom. Drugim rečima, ostavljanjem praznog prostora, voćka može da diše.
Još jedan problem koji može da napravi suviše jako zatezanje kanapa jeste i pojačan rast izdanaka iz zemlje, odnosno, spavajućih pupoljaka koji se nalaze ispod ili iznad spojnog mesta, odnosno kalema.
Izdanci vremenom postaju sve deblji i viši i iscrpljuju biljku, tj. bespotrebno troše hraniva koja bi dobrodošla ostalim delovima biljke koja bi ih potrošila na listanje, cvetanje i formiranje plodova. Izdanci se najviše formiraju na šljivama i kruškama zbog podloga na koje se kaleme, džanariku i divlju krušku.
Zato, barem dva puta godišnje, ako je godina povoljna što se tiče padavina, trebalo bi seći izdanke, a ako se odlučite za savijanje grana uz pomoć kanapa, obratite pažnju da ih ne vežete skroz uz granu ili deblo, jer će doći do problema. Kanap ne mora da bude uvek na stablu zato što posle dva do tri meseca, grana dolazi u željeni položaj, tj. ugao koji bi za šljivu trebalo da iznosi 60 stepeni, a za jabuku i krušku, 90 stepeni.
Tagovi
Vezanje stabla Vezanje grana Savijanje grana Bunar petlja Kanap Usecanje u koru
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 4 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.