Pretraživanje tekstova
Uloga krečenja ogleda se i u tome da usporava kretanje sokova te voćkama odlaže početak vegetacije što može pomoći u izbegavanju ranih prolećnih mrazeva.
U našim kontinentalnim uslovima u jesen, tokom zime i proleća često dolazi do sunčanih dana koje prate hladne noći i jutarnji mrazevi. Nakon niskih noćnih temperatura, jutarnje i dnevne zrake sunca naglo zagrevaju debla voćaka koja su tamna te time i dodatno privlače svetlost.
Zbog toga dolazi do širenja dubljih delova tkiva, a koje ne prati širenje kore, te dolazi do pucanja iste. Tkivo koje se nalazi između kore i drveta, a služi za sprovođenje hranjivih materija biva povređeno te nastaju rane koje napadaju patogene gljive, navodi Saša Galić, iz Resora za pružanje stručnih usluga pri Ministarstvu poljoprivrede RS.
"Da bi se sprečilo naglo zagrevanje, a time i pucanje kore, debla voćaka se premazuju krečom i to u jesen, ali bi se i na proleće trebalo ponoviti celi postupak kako padavine u proleće ne bi sprale smesu sa već okrečenih voćaka u jesen", savetuje.
Bakterijski rak - podmukla bolest krušaka nakon završetka vegetacije
Krečenje, kako ističe, treba obavljati kada je temperatura iznad 0°C po suvom i sunčanom vremenu. Takođe, njegova uloga ogleda se i u tome da usporava kretanje sokova te voćkama odlaže početak vegetacije što može pomoći u izbegavanju ranih prolećnih mrazeva.
"Ova mera najviše efekta ima kod koštičavog voća, kajsije, šljive i višnje", dodaje Galić.
Recept za smesu se sastoji od pet kilograma gašenog kreča, 200 gr sumpora, 200 gr plavog kamena ili drugog bakrenog preparata i 0,5 kg kuhinjske soli, te 10 l vode. Dodaje se voda po potrebi da smesa bude lako maziva te se pusti da odstoji do idućeg dana kada premazujemo deblo četkom ili valjkom.
Uloga kreča je ta da svojom bojom odbija svetlost, sumpora i bakra da odbijaju štetočine i uništavaju štetne gljivice na kori, a so daje dobru lepljivost celoj smesi. Debla treba premazati od zemlje pa sve do prvih skeletnih grana.
Mlade voćke kao i neke kao i neke voćne vrste kao što je kajsija poželjno je premazati i gornje delove, odnosno razgranjenja, 20-30 cm od prvog grananja grana.
Tagovi
Krečenje voćaka Zaštita stabla Zaštita voćki Vegetacija Saša Galić
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Tomas Man
pre 2 godine
Hvala na lepom i poučnom prilogu. Naučih nešto što mi je baš trebalo.