Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje
  • 26.11.2018. 10:00

Kako primenjivati fosforna đubriva u voćarstvu?

Fosforna kiselina rastvorljiva u vodi smatra se najpristupačnijim oblikom fosfora u fosfornim đubrivima. Ovde su nabrojane vrste fosfornih đubriva uz napomenu stručnjaka kako ih treba primenjivati u voćarstvu.

Foto: Pixabay / markus53
  • 2.688
  • 47
  • 0

Opšte je poznato da voćke imaju potrebe za značajnim količinama fosfora, pa se zato u voćnjacima, često događa nedostatak tog elementa. Kako tvrdi savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, diplomirani inženjer poljoprivrede Dejan Jocić iz PSSS Jagodina, jedan deo deficitarnog fosfora se može nadoknaditi upotrebom organskih đubriva (stajnjak, kompost). Ipak, dodaje on, kada se u obzir uzme da su godišnje potrebe drvenastih voćnih vrsta i preko 30 kg/ha čistog fosfora, jasno je da se te potrebe ne mogu podmiriti isključivo unošenjem organskih đubriva. Taj deficit, napominje Jocić, nadoknađuje se unošenjem nekog od fosfornih đubriva, koja u sebi sadrže neko od fosfornih jedinjenja. 

Vodorastvorljiva fosforna kiselina najpristupačniji oblik fosfora

Danas se fosforna đubriva proizvode u većini zemalja. Ona se dobijaju iz jedinjenja koja sadrže fosfornu kiselinu u nerastvorljivom obliku, pri čemu je glavni zadatak prilikom proizvodnje da se nerastvorljiv oblik fosfora prevede u rastvorljiv. Fosforna kiselina rastvorljiva u vodi smatra se najpristupačnijim oblikom fosfora u fosfornim đubrivima. Eksperimenti izvedeni poslednjih nekoliko decenija pokazuju da je pristupačnost fosfata rastvorljivih u vodi i fosfata rastvorljivih u rastvoru neutralnog amonijum-citrata približno ista. Male količine fosfornih đubriva postoje u obliku soli metafosforne kiseline i najčešće se u komercijalnim đubrivima nalaze metafosfati kalijuma i kalcijuma.

Superfosfat - proizvod sirovih fosfata i sumporne kiseline

Superfosfat, koji je najčešće prisutan u trgovini, dobija se iz sirovih fosfata i sumporne kiseline. Sirovi fosfati se nalaze u stenama vulkanskog ili sedimentnog porekla, a mogu da budu organskog ili neorganskog porekla. Fosfor u sedimentnim stenama neorganskog porekla vodi poreklo od fosfata iz morske vode. Naslage biološkog porekla nastaju od izmeta ptica i njihova nalazišta su ograničena i većinom već iscrpljena. Najveće rezerve fosfatnih naslaga nalaze se u Maroku i čine 45% ukupne rezerve fosfata u svetu.

Fosforna đubriva skuplja od kompleksnih

Zbog ograničene količine sirovog fosfora u prirodi, cena fosfornih đubriva je nešto viša u poređenju sa, na primer, kompleksnim đubrivima. Osim toga, cenu đubriva dodatno podižu različite primese u fosfatnim rudama. Tako na primer velike količine karbonata u sirovim fosfatima poskupljuju proizvodnju superfosfata, jer se sumporna kiselina troši na razaranje karbonata umesto na razaranje fosfata. Reakcije između sumporne kiseline i fosfatne stene postižu se mešanjem u naročitim sudovima koji se okreću oko osovine. Vrednost superfosfata zavisi i od njegovog sazrevanja, pa se zbog toga superfosfat ne pušta odmah u prodaju, već se određeno vreme čuva u magacinu. Superfosfat osim fosfata kalcijuma (25%) sadrži i oko 50% gipsa.

Superfosfat namenjen voćnjacima sa neutralnim i alkalnim zemljištima

 Superfosfat se upotrebljava u voćnjacima podignutim na neutralnim i alkalnim zemljištima. Na kiselim zemljištima ovo đubrivo ovo treba primenjivati samo u granuliranoj formi ili se može primenjivati u kućicama ili trakama. Ako se đubrivo unosi u voćnjak površinski (što je najčešći slučaj) treba ga uneti pre oranja. Obično se đubrenje obavlja količinom 400-800 kg/ha, u zavisnosti od snabdevenosti zemljišta fosforom, što se utvrđuje agrohemijskom analizom zemljišta. Trostruki superfosfat se dobija tretiranjem fosfatne stene fosfornom kiseline. Unošenje đubriva se sprovodi isto kao i pri upotrebi superfosfata uz napomenu da su norme đubrenja našto niže.

Tomasovo brašno najbolji efekat ima na kiselim zemljištima

Tomas-fosfat (Tomasovo brašno) se dobija kao nus proizvod u proizvodnji čelika. To đubrivo se dobija mlevenjem Tomasove šljake pri čemu se dobija sivocrni prah velike specifične težine. Zbog male higroskopnosti lako se čuva. Tomas-fosfat sadrži 16-22% fosforne kiseline (prosečno 17,6 %). Fosfor iz Tomasovog brašna je rastvorljiv u limunskoj kiselini i najbolje efekte ostvaruje na kiselim zemljištima. Tomas-fosfat se u Srbiji ne proizvodi, a u prodaji se može naći samo uvozni.

Fosforna kiselina percipitata približano jednaka vrednosti fosforne kiseline superfosfata

Percipitat nastaje prilikom mešanja đubriva sa primarnim fosfatima i đubriva koja sadrže kalcijum ili amonijak, pa je čest sastojak kompleksnih đubriva. Fosforna kiselina percipitata je po vrednosti za ishranu voćaka približano jednaka vrednosti fosforne kiseline superfosfata. Sirovi fosfat može se primenjivati u voćarstvu na kiselim zemljištima u obliku fino samlevene fosfatne stene. Sirovi fosfati moraju biti fino samleveni radi povećanja dodirne površine sa zemljom. Efikasnost fosfata u obliku sirovih fosfata je znatno manja nego u obliku superfosfata, pa je za postizanje istog efekta potrebno uneti 2-3 puta više fosfora u obliku sirovih fosfata nego u obliku superfosfata.

Primena MAP-a ekonomična zbog brzog dejstva na voćke

MAP (monoamonijum-fosfat) i DAP (diamonijum-fosfat) dobijaju se neutralisanjem fosforne kiseline amonijakom. MAP sadrži 48% fosfor (V) oksida koji je skoro u potpunosti odmah dostupan voćkama. Mana tog đubriva je što dovodi do zakiseljavanja zemljišta, ali je njegova primena zbog brzog dejstva na voćke veoma ekonomična. Slične osobine ima i DAP s tim što on sadrži 46% fosfor (V) oksida.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Fosfatna đubriva Fosfor Đubrenje Superfosfat Tomasovo brašno Percipitat Monoamonijum-fosfat Diamonijum-fosfat Dejan Jocić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.