Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ptice
  • 27.01.2016. 08:30

Kako ptice pomažu u integrisanoj proizvodnji voća?

Voćke su pogodne za gnežđenje raznih vrsta korisnih ptica koje su svojevrsni čistači od raznih vrsta gusenica i odraslih jedinki insekata uzročnika šteta u voćnjacima.

  • 1.519
  • 529
  • 0

Voćni zasadi savremenog tipa, u gustom sklopu i niskog habitusa svakako povećavaju ukupni prinos po jedinici površine, te omogućavaju lakše izvođenje većeg dela agrotehničkih radova (rezidba, zaštita, berba). S ekonomskog i tehnološkog aspekta predstavljaju napredak u proizvodnji u odnosu na pređašnje tradicionalne zasade.

Tradicionalni voćni zasadi uzrokuju manji ukupni prinos, teže sprovođenje agrotehničkih mera, ali imaju jednu prednost, a to je biološka raznovrsnost, te ekološka ravnoteža u i oko samog zasada. To se dešava je zbog većeg habitusa voćaka, pa su one pogodne za gnežđenje raznih vrsta korisnih ptica koje su bile svojevrsni čistači od različitih vrsta gusenica i odraslih jedinki insekata uzročnika šteta u voćnjacima.

Na živicama grade gnezda

Oko takvih zasada se često na ivicama parcela nalaze živice od raznih vrsta biljaka na kojima ptice mogu da prave gnezda, pa da se preko zime u njima hrane bobičastim plodovima raznih grmova i drugih biljaka (kalina, divlja ruža (šipak), glog, trnjina, vatreni trn, petolisna lozica, bršljan). U takvim zasadima potrebne su manje intervencije sredstvima za zaštitu bilja.

Nadalje, drveće i grmlje u šipražju, predstavljaju domaćine mnogim korisnim vrstama insekata koji se ponašaju kao parazitoidi na štetnim vrstama insekata, pa tako smanjuju njihovu populaciju. Manjak biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže ima za posledicu povećanje broja za voćarstvo štetnih vrsta insekata, odnosno povećanu upotrebu pesticida, uvećanje novčanih izdataka i zagađenja životne sredine, te povećan udeo rezidua sredstava za zaštitu bilja na plodovima.

Kontrola štetnih insekata

Jedan od načina da se smanji broj tretmana pesticidima su najrazličitiji modeli delovanja koji su u skladu sa prirodom. Jedan od tih modela je i kontrola štetnih insekata, prvenstveno gusenica štetnih leptira (smotavci lista i cveta, uzročnici crvljivosti ploda, mineri lista), tvrdokrilaca i opnokrilaca pomoću ptica. Neke vrste ptica se naseljavaju i u modernim zasadima voćaka, ali one najkorisnije, koje se isključivo hrane štetnim insektima, nisu prisutne u njima.

Najkorisnije ptice kao što su vijoglava, pupavac, crvenorepka, muharica, velika, plava i mala senica, kukavica, detlić pa čak i vrabac, retko kada se zadržavaju u voćnjacima, iako u njima mogu da nađu obilje hrane jer jednostavno ne mogu da pronađu odgovarajuća mesta za podizanje mladih.

Kako postaviti ptičje gnezdo?

Doprinos ptica ograničavanju broja štetnih insekata je veliki. Tako par senica koje u proseku podižu šest do osam mladih po gnezdu, a tokom proleća-leta normalno othrane dva legla, u toku jednog dana uhvate više stotina insekata. Računajući na to da mladunci ostaju u gnezdu 15-22 dana, broj odraslih insekata i njihovih larvi, koje ptice uhvate za hranjenje mladunaca iznosi između 5.000 i 8.000.

Jedino korisno što čovek može da učini je postavljanje znatnog broja ljudskom rukom izrađenih gnezda, čime bi se pticama omogućilo da ponovo nađu povoljne uslove za reprodukciju. Gnezda se kače na betonske ili drvene stubove raspoređene duž redova voća ili postavljaju u okolno šipražje i rubove šume, što je još bolje zbog manjeg uznemiravanja.

Dobro je da su gnezda pričvršćena na visini 2 m iznad zemlje. Treba ih postavljati pred kraj zime ili još bolje u jesen, jer ih ptice stanarice (senice i vrapci) koriste i kao prenoćište, zaklon od kiše, snega, vetra i hladnoće. Ako ih postavljamo kasnije, učinak će biti manji.

Gnezda je jeftino napraviti

Gnezda mogu da se kupe (Italija, Nemačka, Holandija) ili što je jednostavnije i jeftinije, možemo da ih napravimo. Uglavnom se koriste dva tipa otvora za uzlet: okrugao i ovalni. Prvi ima prečnik 26-55 mm, dok su dimenzije ovalnog otvora 29 x 55 mm. Gnezda sa otvorom od 26 mm su za senice. Otvor tih dimenzija isključuje sve veće vrste za koje je potreban otvor od 32 mm. Gnezdo sa otvorom od 55 mm odgovara pupavcu, vrlo korisnoj ptici koja nestaje sa poljoprivrednih površina. Ovalno gnezdo više odgovara crvenorepki.

Na osnovu iskustava, ako želimo da obuzdamo širenje štetnih insekata, u voćnjacima treba postaviti 10 gnezda po hektaru, a u vinogradima 5 gnezda. Zauzimanje 70 % gnezda, predstavlja visok indeks uspeha i sledeće godine se preporučuje povećanje broja za još dve jedinice, da bi se povećale mogućnosti prijema novih stanovnika u toj zoni.

Koliko gnezda po hektaru voćnjaka?

Za svaki hektar voćnjaka poželjno bi bilo prisustvo:

  • najmanje jednog para malih ili plavih senica,
  • dva para velikih senica,
  • najmanje jednog para vijoglave,
  • jednog ili dva para crvenorepki,
  • najmanje tri para vrabaca,
  • jednog para pupavaca, muharica ili drugih vrsta.

Često već prve godine svih 10 gnezda biva iskorišćeno.

U vezi s tim dobro je da se postave:

  • jedno gnezdo sa otvorom od 26 mm,
  • 8 gnezda sa otvorom od 32 mm ili sa ovalnim otvorom,
  • najmanje jedno gnezdo sa otvorom od 55 mm.

Gnezda od drvene građe

Tokom reproduktivnog perioda, gnezda ne iziskuju kontrolu. Neophodno je godišnje čišćenje krajem leta ili tokom jeseni, najbolje posle berbe voća.

Kućica treba da ima pokretno dno, koje se otvara, izvadi se unutrašnje gnezdo koje su same ptice svile (uglavnom od mahovine ako je u blizini šuma), pa se očiste izmet i drugi ostaci. Sledeće godine ptice će napraviti novo gnezdo. U gnezdo ne treba stavljati ništa, u najboljem slučaju šaku piljevine da bi se pupavcima i vijoglavama zaštitilo leglo, jer ga one često snesu na goli pod.

Investicija u gnezda je simbolična, ali vam svakako predlažemo da ih napravite od materijala kojima raspolažete. Najbolje je da koristite drvenu građu prečnika 20 mm, izdubljene oblutke stabala, mada će ptice prihvatiti i materijale kao što su stiropor, plastika i slično. One od drveta nikako nemojte farbati i lakirati jer će zbog velike vlažnosti u gnezdu doći do njihovog brzog truljenja iznutra zbog nemogućnosti "disanja" drveta.

Ako zbog nedostatka novca uglavnom ne možemo da primenimo sva znanja i tekovine savremenog voćarstva, svakako možemo da učinimo ono što ne košta ništa. Reč je o značajnoj uštedi na zaštitnim sredstvima, a doprinos očuvanju životne sredine i bioraznolikosti suvišno je i isticati.


Tagovi

Ptice Voćnjak Kukci Integrisana proizvodnja Vinogradi Gnezda


Autor

Andrija Draguzet

Više [+]

Usmeren na korišćenje otpada iz poljoprivrede i ponovne upotrebe u hranu kroz uzgoj gljiva, ovaj agronom vodi i malu internet grupu pod nazivom Mondo Gljiva.