Na jagodama izgrizaju mlado korenje zbog čega dolazi do sušenja nadzemnog dela i propadanja cele biljke.
Jagoda je ojetljivo voće koje napadaju brojne štetočine i bolesti. Među njima su i žičnjaci koji izgrizaju mlado korenje pri čemu mogu da unište celu biljku. Poznato je više od 150 vrsta žičnjaka, red Agriotes.
Najveću štetu prave na ratarskim kulturama, pa čak i livadama i pašnjacima.
Ženka može da položi i do 800 jaja tokom sezone, a larva može da ostane i nekoliko godina u zemljištu. Larva može biti od bakarne, svetlo smeđe do crne, zavisno od vrste. Velike probleme pravi u uzgoju krompira, naročito ako je sušna godina, jer im treba voda. U sušnim godinama šteta je manja, u odnosu na vlažnije godine. Hrane se i semenkama, lukovicama. U zemljištu prezimljavaju i do 50 cm dubine.
Na jagodama izgrizaju mlado korenje zbog čega dolazi do sušenja nadzemnog dela i propadanja cijele biljke. Često se u plastenicima može videti nekoliko uništenih biljaka, jedna do druge. Do ispoljavanja simptoma dolazi ubrzo nakon sadnje živića. Treba paziti na navodnjavanje jer im odgovara veća vlažnost zemljišta.
Što se tiče suzbijanja, najvažnije je da se poštuje plodored jer žičnjaci ne vole mahunarke, lan, uljanu repicu i heljdu jer im smetaju supstance koje se ispuštaju posredstvom korena. Jednom kad se poveća populacija, treba vremena da se izborite sa štetočinom.
Zemlju je, pre sadnje, potrebno dobro isfrezati i dezinfikovati, najbolje vodom u kojoj je rastvoreno sirće sa devet odsto alkohola, dve litre u 50 litara vode, a ako analiza zemljišta pokazuje da je potreban kreč, njegovim dodavanjem doći će do smanjenja populacije.
I ljuske od jaja su efikasne, kao što je slučaj kod sadnje luka. Mogu se dodati i sredstva na bazi smeđih algi koja u sebi imaju i organski azot i ugljenik. Bez karence su, a imaju izrazito repelentno, odbijajuće, dejstvo na štetočine. Tu su i feromonske klopke koje privlače odrasla imaga.
Ako se proizvođači odluče na upotrebu hemije, acetamiprid je najbolje sredstvo, a još je jedna od retkih aktivnih materija koje se mogu koristiti. Pomažu i klopke sa delovima biljaka koje privlače žičnjaka, dok se mogu sejati i mahunarke, na ivicama plastenika ili bašte ili između redova biljaka koje napadaju žičnjaci.
Tagovi
Autor