Naši voćari uglavnom pribegavaju prolećnoj sadnji kupine, što i nije neka greška ukoliko se ispravno izvede.
Sadnja kupine (Rubus fructicosus L.) obavlja se u jesen ili u rano proleće, na prethodno dobro i pravilno pripremljenom zemljištu. Jesenjoj sadnji treba uvek davati prednost, ali naši voćari uglavnom pribegavaju prolećnoj sadnji kupine, što i nije neka greška ukoliko se ispravno izvede.
Pravovremenom i pravilnom sadnjom obezbeđuje se optimalan razvoj sadnica, zadovoljavajući rod već u drugoj i pun rod u trećoj godini.
Zemljište treba da bude besprekorno isitnjeno i poravnato u pravim redovima. Pre sadnje sadnice se pregledaju, na njima se odstranjuju oštećene i polomljene žile. Zatim se potapaju u pripremljeni kašasti rastvor vode, sveže goveđe balege i sitne zemlje da bi se što duže obezbedilo prisustvo vlage na presecima i površini žila i potrebna hrana za početni rast žila sisalica (na njima se nalaze korenove dlačice, koje usvajaju vodu i mineralne materije).
Kupina se sadi ručno, a tehnika je vrlo jednostavna. Po uklanjanju markera iskopa se rupa motikom ili ašovom, veličine da u nju stane korenov sistem sadnice ili nešto veća, što zavisi od pripremljenosti zemljišta.
Ukoliko je u pitanju ledina (zatravljeno zemljište) ili slabije pripremljeno zemljište, tehnika je nešto drugačija. Tada se naprave rupe dimenzija bar 30 x 30 cm.
Na dno rupe se ubaci oko 50 do 100 g kompleksnog mineralnog đubriva NPK 10 : 12 : 26 i slično i izmeša sa zemljom. Zatim se preko toga rasturi malo (nekoliko grama) nekog zemljišnog insekticida u cilju suzbijanja zemljišnih insekata.
Sadnice se sade na istu dubinu na kojoj su ožiljeni izdanci ili reznice bili u matičnjaku pre vađenja (ili 2 - 3 cm dublje), vodeći pri tom računa da žile ne dođu u neposredan dodir sa mineralnim đubrivom i insekticidom. Korenov sistem se zrakasto rasporedi po celoj rupi, a preko njega se stavlja sitna zemlja do popunjavanja rupe.
Sedam saveta o sadnji kupine - razdvajanjem grma i reznicama
Sadnica se lagano prodrma da se nabačena zemlja oko nje dobro slegne. Zatim se rukama zemlja blago sabije i po potrebi, doda još do izravnavanja rupe. Svaku sadnicu treba dobro zaliti vodom i oko nje dodati po 50 do 100 g kompleksnog mineralnog đubriva NPK koje smo dodavali i u dno rupe. Potom se doda tanak sloj sitne i umereno vlažne zemlje.
Ako u pripremi zemljišta nije unet stajnjak, onda se pri sadnji može uneti 1 - 2 kg po jednoj sadnici. Unosi se u momentu sadnje kada je korenov sistem sadnice pokriven sitnom zemljom, a pre popunjavanja rupe zemljom. Stajnjak se posle stavljanja prekrije sitnom zemljom i sve se lagano sabije rukama. Pri sadnji treba voditi računa da se zemlja ne gazi i preterano sabija, jer može doći do oštećenja pupoljaka i otežano je izbijanje izdanaka iz zemlje.
Sadnja ne sme biti plitka, jer se sadnica lako isuši, ali ni preduboka, jer je otežano izbijanje novih izdanaka i usporen prijem. Od kvalitetne sadnje umnogome zavisi prijem i razvoj sadnica. Treba napomenuti da je najbolje izvoditi po tihom i oblačnom vremenu. Jedan radnik može da posadi od 400 do 500 sadnica kupine za jedan radni dan.
Pravilnom rezidbom kupine do visokog prinosa i kvalitetnog roda
Pre kretanja vegetacije, sadnicu puzajućih sorti skratiti na dva do tri pupoljka, odnosno na oko 20 cm, a uspravno rastućih sorti na 30 do 40 cm iznad zemlje.
Voditi računa o sistemima gajenja kupine. U sistemu žive ograde sadi se na rastojanju 2,5 do 3 m x 0,8 do 1,2 m. Ovo je najbolji sistem i kod njega se postiže manji utrošak radne snage, laka zaštita, veliki prinosi i dobar kvalitet.
Tagovi
Autor