Voćari danas koriste više tipova hladnjača za skladištenje voća, a glavne razlike su u vezi sa nivoom tehnoloških rešenja i opreme koja se u njima nalazi.
Osnovni zadatak skladištenja voća je, kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Snežana Dragićević Filipović iz PSSS Čačak, očuvanje njegovog kvaliteta u što dužem vremenskom periodu. Tako se obezbeđuje neprekidna ponuda svežeg voća tokom cele godine. Najbolji način skladištenja voća je čuvanje u hladnjačama.
Proizvođači voća u Srbiji uglavnom nemaju dovoljne kapacitete ili imaju improvizovana skladišta, poput preuređenih podrumskih prostorija. Zato su oni prinuđeni da veći deo roda prodaju odmah nakon berbe, da bi izbegli gubitke u njegovom kvalitetu. Dragićević Filipović napominje da je razumljivo da je cena plodova u tom periodu niska, zbog velike ponude na tržištu.
Savremeno voćarstvo je nezamislivo bez odgovarajućih kapaciteta za skladištenje, koji omogućavaju čuvanje plodova posle berbe, tokom kraćeg ili dužeg perioda. Dužina čuvanja zavisi od voćne vrste, tehničkih karakteristika skladišta i mogućnosti kontrole uslova unutar skladišta (temperatura, relativna vlažnost vazduha, koncentracija kiseonika i ugljen-dioksida, mogućnost uklanjanja etilena i drugo). Voćari danas koriste više tipova hladnjača za skladištenje voća, a glavne razlike su u vezi sa nivoom tehnoloških rešenja i opreme koja se u njima nalazi.
Prilagođavanje uslovima tržišta zahteva plasman svežih plodova jabuke i kruške tokom cele godine. To podrazumeva izgradnju i opremanje savremenih skladišnih kapaciteta, pre svega ULO-hladnjača. Savremene hladnjače nisu same po sebi dovoljne za uspešno skladištenje plodova i očuvanje njihovog kvaliteta.
Razlikujemo sledeće tipove hladnjača za skladištenje voća:
Izvori
Tagovi
Autor