Pretraživanje tekstova
Imajući u vidu da su biljke mlade, ako se ne tretiraju posle grada, lako može da dođe do njihovog propadanja. Kako im pomoći da prežive?
Nestabilne vremenske prilike tokom proleća često dovode do šteta u vidu grada, u zasadima tek posađenih borovnica.
Borovnice, kad su grmovi stariji, lakše mogu da izdrže udar komadića leda po granama ili listovima. Ako su grmovi mladi i tek posađeni, može da dođe do propadanja jer, pre svega, koren nije na dovoljnoj dubini da može da crpi hranljive materije koje će olakšati šok izazvan oštećenjem grana i listova.
Oštećenjem listova može da dođe do nekroze ostatka tkiva, opadanja preostale lisne mase i sušenja biljaka. Isto tako, oslabljena stabla postaju i lak plen za insekte, naročito gusenice raznih vrsta sovica koje izgrizaju mlado lišće.
Da bi se ublažili simptomi biljkama je neophodno pružiti ishranu u vidu dodavanja azota, kako bi se podstakao rast nove lisne mase, zatim kalijuma koji pomaže u borbi protiv stresa, kao i korisne mikroorganizme, slobodne aminokiseline i bakterije koji biljke snabdevaju pristupačnim oblicima azota i fosfora. Mogu se dodati i auksini jer podstiču deobu ćelija, rast listova i bočnog korenja.
Na tržištu postoje ovakvi preparati koji su, uglavnom, organski i mogu da se koriste u organskoj proizvodnji, a osim njih, da bi se sprečilo truljenje lisne mase, mogu da se koriste i fungicidi na bazi piraklostrobina, boskalida, ciprodinila, pirimetanila i slično.
Prskanja je, nakon grada, neophodno uraditi u barem dva tretmana, u roku od sedam dana i još jednom ponoviti u roku od 10 dana, nakon zadnjeg prskanja. Na taj način biljke će imati mnogo više šansi da se oporave od stresa izazvanog gradom.
Treba imati u vidu i insekte, naročito ako su zasadi u blizini šuma, jer mnoge gusenice koje izgrizaju listove drveća u šumi, rado prelaze na grmove borovnica. Da bi se odvratili mogu da se koriste sredstva koja svojim mirisom sprečavaju ishranu, kao što je npr. Neem ulje koje takođe može da se koristi u organskoj proizvodnji.
Tagovi
Borovnice Fungicidi Auksini Neem ulje Grad Deoba ćelija
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!