Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štetočine voća
  • 13.06.2019. 12:00

Kako suzbiti Drosophila suzukii, azijsku voćnu mušicu?

Prisustvo voćne mušice može da bude ograničavajući faktor za izvoz našeg voća. Ona napada veliki broj vrsta jagode, maline, smokve, vinovu lozu i drugo voće.

Foto: Gordana Nastić/Depositphotos/roblan
  • 1.402
  • 139
  • 0

Drosophila suzukii je veoma štetna voćna mušica poreklom iz istočne Azije. U Evropi je prvi put registrovana 2009. godine i to u Španiji, Italiji i Francuskoj. Ova štetočina je u našoj zemlji prvi put identifikovana 2014. godine, a tokom 2015. njeno prisustvo je zabeleženo na tri lokaliteta. Za razliku od drugih voćnih mušica, ova vrsta polaže jaja isključivo u zdrave plodove voća koji su u fazi zrenja.

Dejan Mujakić, stručnjak za zaštitu bilja u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, ističe da ženke imaju veoma snažnu testerastu legalicu kojom probijaju površinu ploda i u njegovu unutrašnjost ubacuju jaja.

Ishranom larvi unutar ploda nastaju najveće štete. Za svega nekoliko dana i plodovi se mogu u potpunosti dezintegrisati. Infestirani plodovi su podložni i napadu raznih patogena prouzrokovača truleži. U okviru jednog ploda može se razvijati i ishranjivati više larvi ove mušice.

Kako napraviti mamac za praćenje i ulov azijske mušice ploda

Voćna mušica može da bude i ograničavajući faktor za izvoz voća

Prisustvo Drospohila suzukii može da bude i ograničavajući faktor za izvoz našeg voća. Voćna mušica napada veliki broj vrsta jagode, maline, smokve, vinovu lozu i drugo voće. Ona može da napravi velike štete na voću neposredno pre berbe, ali i nakon toga. Posle polaganja jaja neposredno ispod pokožice ploda, bele larve se kreću u dubinu ploda čime razaraju njegovu unutrašnjost. Plodovi postaju mekani i gube na tržišnoj vrednosti. Oštećeni plodovi vrlo brzo propadaju na mestu gde se larve hrane. Na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije), koji pruzrokuju razne truleži.

Ova štetočina u toku godine može razviti i do petanest generacija

Odrasle jedinke voćne mušice su veličine oko 3 mm. Od ostalih mušica razlikuju se po tome što ženke imaju izraženu testerastu legalicu, a mužjaci tamne pege na prednjim krilima i dva češlja na prednjim nogama. Jaja su bela, ovalna, veličine 0,6 mm. Larve su bele, muvolike prolaze kroz tri razvojna stadiuma, a veličina im se kreće do 4 mm. Lutka je braon boje, veličine 3 mm.

"Ova štetočina ima veoma veliki potencijal za razmnožavanje. U toku godine može razviti i do petanest generacija. Jedna ženka položi jedno do tri jajeta u plod, a tokom života položi oko 360 jaja. U jedan plod može više ženki položiti jaja i u njemu se može razvijati od 60 do 70 larvi. Odrasle jedinke prezimljavaju," kaže Mujakić. 

Po njegovim rečima praćenje Drosophili suzukii putem lovnih klopki od ključnog je značaja za kontrolu ove štetočine. "U tu svrhu koristi se klopka koja u sebi sadrži atraktante," priča Mujakić.

Kako se boriti protiv azijske voćne mušice?

Uklanjanje i spaljivanje plodova je obavezna mera

Postavljanje velikog broja klopki za masovno izlovljavnje koristi se sa ciljem da se smanjenjem broja insekata umanji trenutna šteta i tako obavi redukcija broja adulta za prezimljavanje. U monitoring se mogu koristiti klopke napravljene od plastičnih flaša sa crnim vinom, jabukovim sirćetom i nekoliko kapi deterdženta. Neophodno je skratiti interval branja plodova u cilju što bržeg njihovog sklanjanja sa njive. Sprovođenje sanitarnih mera je stalan i obavezan deo u borbi protiv ovog štetnog organizma.

"Ostavljanjem zaraženih plodova na stablu doprinosi povećanju broja odraslih i drastičnom umnožavanju broja insekata. Uklanjanje i spaljivanje plodova je obavezna mera. Takođe se moraju kontrolisati gajbice i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi sa larvama i prenositi iz jednog regiona u dugi", kaže Mujakić. 

Obavezna je kako je dalje rekao i higijena ivica parcela u kojima se nalaze divlje kupine i druge biljne vrste koje mogu biti domaćini ovoj štetočini. "Hemijske mere kontrole mogu doprineti smanjenju broja odraslih insekata, ali ne i jaja i larvi koji su oštećeni u plodu. Ova mera ima ograničeno dejstvo, a u našoj zemlji ne postoje registrovani insekticidi za suzbijanje Drasophili suzukii," naglašava Mujakić.


Tagovi

Štetočine Voćna mušica Drosophili suzukii Voćarstvo Dejan Mujakić Poljoprivredna savetodavna i stručna služba


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.