Pretraživanje tekstova
Najvažnije je da su temperature ispod nule i da na stablima nema smrznutog snega.
Bilo da se rezidba obavlja ili ne krajnje je vreme da se kod jabuka, krušaka i šljiva uklone izdanci koji su tokom sezone izbili iz zemlje, tj. adventivnih pupoljaka na korenu. Oni vuku snagu u vegetacionom periodu, crpe hranljive materije, usporavaju rast voćaka i razvoj rodnih pupoljaka za narednu godinu.
Povoljno je što je, u ovoj godini, došlo do neuobičajeno dugog perioda sa visokim temperaturama i bez padavina, zbog čega je ovaj period idealan za rezidbu izdanaka, pa i celih voćaka.
Najvažnije je da su temperature ispod nule i da na stablima nema smrznutog snega jer može da dođe do otpadanja cvetnih pupoljaka. Na pojedinim vrstama došlo je do pojave retrovegetacije, odnosno novog cvetanja i listanja u oktobru i novembru, usled visokih temperatura.
Retrovegetacija je naročito izražena na šljivama, pa bi voćari trebalo da izbegavaju rezidbu stabala, na kojima su se pojavili novi listovi i cvetovi. Šljive su najviše sklone pojavi rasta izdanaka i interesantno je da do retrovegetacije najviše dolazi na stablima na kojima nisu uklonjeni izdanci.
Prilikom rezidbe izdanaka obavezna je upotreba rukavica jer oni, naročito kod krušaka i šljiva, često na sebi imaju trnove koji mogu da naprave duboke posekotine na koži. To je zbog podloga divlje kruške i džanarike. Trn na izdanku šljive naročito je opasan. Ako dođe do uboda, a trn se ne izvuče odmah, može doći do crvenila, otoka, čak i trovanja krvi. Zato treba biti vrlo oprezan. Izdanci treba da se seku do zemlje i iznesu iz voćnjaka.
Do njihovog rasta najviše dolazi zbog suviše plitke sadnje. Zato je važno da korenov vrat, odnosno spojno mesto, bude barem pet centimetara iznad zemlje. Ako je plitko posađeno pojaviće se izdanci, doći će do slabijeg razvoja sadnice i lakše pojave bolesti.
Rezove treba poprskati bakrom ili krečom kako ne bi došlo do prodora parazita u stablo. Ako se izdanci ne uklone, a mogu da budu prilično debeli, može da dođe i do lakše zaraze stabala i pojave recimo Pseudomonasa, bakterijskog raka šljiva i krušaka, zbog preteranog rasta izdanaka i neadekvatne nege stabla.
Početak bubrenja kod ranih sorti breskve: Kako suzbiti kovrdžavost lista?
Najlakše je rezove poprskati leđnom prskalicom da se ne gubi vreme na premazivanje četkicom. Izdanci bi trebalo prvo da se režu i tokom leta. Međutim, ni to nije dovoljno ukoliko u ranu jesen bude dosta padavina. Tada može doći do novog talasa i ubrzanog rasta izdanaka zbog čega je izdanke potrebno ukloniti i tokom zimske rezidbe.
Tagovi
Izdanci Uklanjanje izdanaka na voćkama Retrovegetacija Trn na voćkama Pseudomonas
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.