Pretraživanje tekstova
Jedna zemlja prednjači po uzgoju lubenica, dinja, jagoda, breskvi i nektarina.
U 2022. godini proizvodnja letnjeg voća, odnosno dinja, lubenica, jagoda, breskvi i nektarina u EU iznosila je 8,6 miliona tona, što predstavlja smanjenje od 6,3% u odnosu na nivo iz 2021. (9,2 mil. t). Do ovog pada je došlo zbog manje proizvodnje dinja (-9,5% u 2022.) i lubenica (18,4% u 2022.).
No, porasla je za breskve i nektarine (+5,6% u 2022.), dok je za jagode ostala je relativno nepromenjena.
![]()
Španija je ključni proizvođač ovog voća u EU. Proizvela je gotovo polovinu (45,4%) lubenica, gotovo jednu trećinu (32,0%) dinja i više od jedne četvrtine (27,3%) jagoda te breskvi i nektarina (26,9%) u 2022.
Tu je i Italija s više od jedne trećine (36,1%) dinje, breskvi i nektarina (35,6%) te jedne četvrtine (25,6%) lubenica.
![]()
Treba spomenuti i da je Poljska na drugom mestu po proizvodnji jagoda (16,7% ukupne proizvodnje u EU), Grčka na drugom mestu za breskve i nektarine (27,1%) i na trećem mestu za lubenica (12,4%).
Francuska je na trećem mestu po proizvodnji dinje (18,8%), a Nemačka na istoj toj poziciji s jagodama (11,1% ukupne proizvodnje u EU).
Autorka
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?