Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja jagodičastog voća
  • 23.10.2017. 12:00

Kontejnerske sadnice jagoda za profit

Ukoliko želite da ostvarite profitabilnost u plasteničkom gajenju jagoda, posadite kontejnerske sadnice.

Foto: porodica Miletić
  • 13.008
  • 255
  • 0

Nikola Miletić jedan je od onih poljoprivrednih proizvođača koji dokazuje da i kada stvari krenu loše, upornost i istrajnost te vraćaju na pravi put.

On je u poslu proizvodnje jagoda već duže od 25 godina, a nakon turbulentnog poslovnog perioda kada je imao zastoj u proizvodnji, vratio se na tržište i pokazao da se ljubav prema poslu i ovom jagodičastom voću isplati i da je jača od svega.

Nema dovoljno kvalitetnih živića

Nikola je stavio fokus ponovo na proizvodnji jagoda, a njegov savet je da, ukoliko želite da ostvarite profitabilnost u ovom poslu, posadite kontejnerske sadnice jagoda.

Naime, u našoj zemlji se još uvek ne pridaje dovoljno značaja proizvodnji kvalitetnih živića, iako se godišnje posadi oko deset miliona živića. Prema Nikolinim rečima, odabir kvalitetne sadnice koja će već u prvoj godini dati maksimalni rod i opravdati uložena sredstva je već pola urađenog posla.

On ističe da se kod nas još uvek proizvode i koriste za sađenje živići iz rodnih zasada, što je pogrešno, a u isto vreme daje objašnjenje za male prinose koji se kreću od svega tri do četiri tone po hektaru. Da bi se problem čistote sorte otklonio, trebalo bi masovnu proizvodnju živića organizovati u specijalnim ili standardnim matičnim zasadima.

Kvalitetna sadnica je pola posla

Kontejnerske sadnice jagoda

Kontejnerske sadnice proizvode se uzimanjem živica s matičnih biljaka, a koje imaju najmanje dva razvijena lista. Živici se pikiraju u kontejnere sa posebnim supstratom. Samo ukorenjavanje traje do pet nedelja, i nakon toga se sadnice distribuiraju. Kontejnerske sadnice sade se odmah nakon što su proizvedene, idealno u julu i avgustu.

Zbog ovih i čitavog niza drugih prednosti, u odnosu na ostale tipove sadnica, nalaze sve veću primenu i zato im se predviđa dobra budućnost. Kontejnerska sadnica, odnosno koren takve sadnice, do momenta sadnje u proizvodni zasad, ne dolazi u kontakt sa zemljištem i iz tog razloga ovakva sadnica predstavlja trenutno najveću sigurnost za proizvođače.

"Srbija ima perspektivu za ozbiljnu proizvodnju jagoda iz prostog razloga što imamo dobro i kvalitetno zemljište. Posle Grčke, Albanije, Turske, mi smo sledeći koji možemo pokrenuti ozbiljnu proizvodnju za evropsko tržište, ali i Rusiju, koja je trenutno naš sada najveći pojedinačni kupac", ističe Miletić i dodaje da su se krajevi kao što šabački, smederevski i kruševački izdvojili sa dobrom proizvodnjom jer su dobri zemljište i klima, odnosno postoje svi uslovi za ozbiljnu prozvodnju.

Miletić ističe da, pod uslovom da se koristi kontejnerska sadnica, nije ni potrebna velika površina da bi se ostvarila dobra dodatna zarada u krugu porodice. Po njemu, sasvim je dovoljno i pola hektara, uz malu pomoć sezonskih radnika, da porodica obrađuje. A brzo se vraćaju uložena sredstva.

Kontejnerska sadnica predstavlja trenutno najveću sigurnost za proizvođače

Cena nije ispod 200 dinara

Pri punoj rodnosti na pola hektara, kaže on, može se imati i do 12 tona jagoda, ako se sve uradi kako treba.

"Cena je u poslednjih nekoliko godina jako dobra i ta tendencija će ostati kad je u pitanju interesovanje za jagodu. Ja imam ozbiljan problem poslednjih godina, stalno me zovu i traže još jagoda. Ljudi koji su u mom okruženju posadili jagode i plašili se za plasman, po pravilu mi se javljaju da nemaju dovoljno. Cena jagoda poslednjih pet godina, mislim na minimalnu, nije padala ispod 200 dinara", ističe Miletić.

Prema njegovim rečima, isplati se i plastenička proizvodnja zbog cene koja se postiže za rane jagode i uklanjanja opasnosti od mrazeva. Ako biste pak sadili druge, kod nas dosta zastupljenije frigo sadnice, takođe možete ostvariti dobru zaradu. Ali pod uslovom da je reč o najkvalitetnijoj sadnici tipa A+ ili A++.

8.000 evra za početak

Naime, računica je jednostavna. Ako bi se zasadila na pola hektara, trebalo bi zasaditi ukupno oko 25.000 komada. Svaka od tih sadnica košta oko 0,25 centi. Ostali troškovi, kao što je folija i sistem kap po kap su još oko 2.000 do 3.000 evra. Kada se sve to sračuna, početnička investicija za pola hektara je oko osam hiljada evra.

"Prepoznavanje, odnosno odabir dobre sadnice je ključan korak kod jagode. Jer, upravo dobre sadnice su pola završenog posla. Cilj je da imate maksimalni puni rod, a to je 800 grama do kilogram po biljci. A kako pak prepoznati dobru frigo sadnicu?Ima puno toga na internetu i udžbenicima a kada kupujete treba da tražite A+ ili A++. To podrazumeva da u toj standardnoj gajbici koju kupujete može da stane 250 do 500 komada. Sadnice se pakuju u standardnoj gajbici, poput ovih za jabučare. Svuda u Evropi ta gajbica je istih dimenzija i poenta je da na deklaraciji piše 250 do 500, a ne 800 ili 1.000. Kada je 800 ili 1.000 komada, proizvodnja nije profitabilna, ali opet tu se javlja taj apsurd da proizvođačima to nije ni važno, jer sa papirima koje dobijaju od tih uvoznika - sertifikati i uverenje o zdravstvenom stanju - konkurišu kod države i dobijaju subvencije. Dobije se između 6.000 do 7.000 evra subvencija po hektaru kada se kupe iz uvoza. Kada ne bi dobili taj novac, proizvođači bi bili u minusu", ističe Nikola Miletić.

12 tona jagoda na pola hektara zemlje

Plastenička proizvodnja jagoda nema alternativu

Dodaje da ne treba imati dilemu da li plastenička proizvodnja ili proizvodnja na otvorenom. Kaže da plastenička nema alternativu i da se na duže staze više isplati, iako su početnička ulaganja veća.

"Ovde su neka dva moja učenika, bivši članovi udruženja 'Subotička jagoda', zasadili dva tri hektara pod plastenicima - multitunelima. Sade rane sorte tipa alba i postižu neverovatne rezultate i sada se samo šire. Ta jagoda u proseku nije ispod tri evra. Mnogo manje problema ima, ne izmrzava, zakasneli mrazevi joj ne mogu ništa. Tu postoji neverovatna šansa da se čak i ona proizvodi tokom cele godine", ističe Miletić.

Uzgoj na mulch foliji

Da bi se jagoda zaštitila od štetočina, najbolji način je uzgoj na tzv. mulch foliji sa sistemom za navodnjavanje kap po kap. Između redova se stavljaju razne prostirke, a po Miletiću je najefikasnija varijanta - slama.

"Slama se baca kada jagode procvetaju u aprilu. Između tih redova plodovi treba da budu čisti da ne bi trulili. Najbolja varijanta je i intenzivna jednoredna proizvodnja, jer daleko manje problema ima sa truleži i bolesti, a dobija se na kvalitetu, jer su plodovi osunčani. U poslednjih nekoliko godina sve više proizvođača prelazi na jednogodišnju proizvodnju na foliji širine od jedan metar, gde se formira samo jedan red jagoda, sa jednom trakom za novadnjavanje kap po kap", naglašava ovaj proizvođač.

Objašnjava da je za navodnjavanja dovoljno pola litre po biljci. Kada je jagoda najintenzivnija i najopterećenija - u berbi i cvetanju, dovoljno je da se jagoda natapa otprilike dva sata dnevno.

Foto: porodica Miletić


Povezana biljna vrsta

Jagoda

Jagoda

Sinonim: - | Engleski naziv: Strawberry | Latinski naziv: Fragaria L.

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode,  može biti i do 12 % šećera kao i vitamina C od 24 - 97 mg %. Cveta više puta... Više [+]

Tagovi

Nikola Miletić Jagoda Proizvodnja Kontejnerska sadnica Udruženje "Subotička jagoda" Živići Slama Matični zasad Zarada Frigo sadnice Gajbica Investicija Pakovanje "Alba" Slama Multituneli Mulch folija Jednoredna proizvo


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.