Budući da je za avokadom u SAD-u potražnja ogromna, on je u Meksiku sve ređa pojava pa u restoranima poslužuju "guacamole" sa lažnim avokadom - vrstom meksičke tikvice koju i dalje začinjavaju uobičajenim sastojcima.
Avokado slovi kao super hrana, zahvaljujući vitaminu E i kalijumu koje sadrži. Upoređujući ga s drugim voćem on ima najveći udeo belančevina, visok udeo jednostruko nezasićenih masnih kiselina za koje se smatra da smanjuju nivo holesterola u krvi.
Do nedavno popularan u zemljama iz kojih potiče, Južnoj i Centralnoj Americi, ali i SAD-u, konzumiranje ovoga voća proširilo se u sve zemlje sveta.
Zanimljivo je kako se za vreme najvećeg sportskog spektakla u SAD-u, Superboula (Super Bowl-a), iz Meksika izveze 120.000 tona avokada koji je glavni sastojak popularnog umaka guacamole bez kog je nezamislivo konzumiranje čipsa i sličnih grickalica.
Guacamole je posebno osvojio mlade, poslovne ljude koji na brzinu žele pojesti nešto hranjivo i zdravo.
Budući da je za avokadom u SAD-u potražnja ogromna, on je u Meksiku sve ređa pojava pa u restoranima poslužuju guacamole sa lažnim avokadom - vrstom meksičke tikvice koju i dalje začinjavaju uobičajenim sastojcima kao što je ulje čili paprike, belim lukom, korijandrom i paradajzom. Ipak, pravi poznavaoci znaju da to nije to, bez obzira što su sastav i ukus lažnog i pravog umaka vrlo slični.
Jedan od proizvođača avokada, Pedro Bucio, kaže kako su krivci pad prinosa i sve veća potražnja iz SAD-a jer ponuda i potražnja određuju cenu. "U Meksiku je manje avokada, a taj je nedostatak izazvao rast cena", objasnio je Bucio. Krajem juna, kilogram avokada je koštao i do 100 pezosa (9,20 KM), navodi DW.
S druge strane, meksički ministar poljoprivrede, Viktor Vilalobos (Victor Villalobos) za rast cena optužuje špekulante. Brojke ne idu u prilog njegovoj tezi.
Naime, proizvodnja avokada je u prvih pet meseci ove godine smanjena za 1,2% ili 10.000 tona upoređujući s istim razdobljem prošle godine. U međuvremenu, izvoz je porastao za 7,6%. Od 2014. se količina uvezenog avokada učetvorostručila. Veliki deo potražnje potiče iz SAD-a, gde se potrošnja avokada povećava svake godine za oko 15%.
Nemačka, avokado pretežno uvozi iz Perua, Čilea, Španije i Izraela.
Da sve ne bi bilo tako jednostavno, pobrinuli su se i meksički narko-karteli koji žele svoj deo kolača od proizvodnje super popularnog avokada. Naime, meksička država Mičoakan (Michoacan), postala je središte za proizvodnju sintetičkih droga, ali i "raj" za uzgoj avokada. Tamo karteli iznuđuju novac od poljoprivrednika tako što napadaju pošiljke avokada. Zbog toga veći proizvođači ovoga voća formiraju vlastite sigurnosne službe, privatne paravojne sile, a o čemu je Agroklub ranije pisao.
Pored svega, velika potražnja uzrokovala je i rast ilegalnih krčenja šuma, ali i ogromnih količina vode koje su potrebne za uzgoj, a u toj je regiji voda resurs koji je ograničen, tim pre što se klimatski obrasci iz godine u godinu menjaju.
U višoj ceni ovoga voća, a onda i lažnog guacamolea sa početka priče, imao je i američki predsednik Donald Tramp. Naime, on je uzdrmao tržište kada je zapretio uvođenjem drastičnih carina ako Meksiko ne napravi više mera protiv ilegalne migracije. Od carina se odustalo u poslednji trenutak pa je izvoz avokada u SAD nastavljen u uobičajenim količinama. A zbog toga Meksikanci pored toga što su zemlja avokada moraju jesti lažni guacamole.
Tagovi
Autorka
Otpočela izrada Nacrta zakona o komasaciji zemljišta
Ministarstvo poljoprivrede obaveštava javnost da je otpočela izrada Nacrta zakona o komasaciji zemljišta i da su istovremeno objavljene polazne osnove za izradu ovog zako...
