Pretraživanje tekstova
Nakon pojave leda, ključno je brzo i stručno reagovati, najbolje čim to vremenski uslovi dozvole
Tokom letnjih oluja led ume da nanese velike štete i na trajnim zasadima, pa je pitanje kako im pomoći.
Kako je navela savetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede susedne Hrvatske, Nikolina Štedul, nakon pojave leda, ključno je brzo i stručno reagovati, najbolje čim to vremenski uslovi dozvole.
Preporučuju se sledeće mere za oporavak višegodišnjih zasada:
Napominje, višegodišnji zasadi poput vinove loze, voćnih zasada jabuka, krušaka, bresaka ili oraha – osetljivi su na fizička oštećenja jer se njihova proizvodnja zasniva na zdravlju drvenastih struktura koje traju godinama.
Tako mogu nastati mehanička oštećenja na lišću, granama i plodovima, što može smanjiti fotosintezu i prinos. Takođe, povećana je osetljivost na bolesti jer oštećena tkiva postaju ulazna tačka za patogene, što može dovesti do razvoja bolesti poput monilije, sive truleži i plamenjače, te zahteva dodatna tretiranja, što ujedno poskupljuje već ionako oštećenu proizvodnju.
Isto tako dovode do smanjenog kvaliteta plodova jer oštećeni često nisu tržišno prihvatljivi te se koriste za preradu, što opet utiče na ekonomsku isplativost proizvodnje i održivost na tržištu.
Za smanjenje rizika od budućih šteta uzrokovanih ledom, preporučuje se stoga instalacija protivgradnih mreža. To su specijalizovane mreže izrađene od UV-stabilizovanog polietilena koje se postavljaju iznad zasada – najčešće vinograda, voćnjaka i plantaža borovnica, jabuka, trešanja i drugog voća. Njihova primarna funkcija je mehanička zaštita biljaka i plodova od grada, ali nude i dodatne koristi poput zaštite od sunca i ptica.
"Borba protiv šteta od grada u višegodišnjim zasadima traži znanje, pripremljenost i ulaganje", upozorava stručna savetnica.
Nažalost, dodaje, i dalje će biti prisutna, ali pravilnim merama oporavka i prevencije moguće je umanjiti njen negativan uticaj i očuvati poljoprivrednu proizvodnju, koja je temelj opstanka brojnih ruralnih sredina.
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Tagovi
Štete Led Mere oporavka Višegodišnji zasadi Mehanička oštećenja
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.