Pretraživanje tekstova
Malinari Srbije će ubuduće samostalno voditi pregovore o ceni maline sa nadležnim organima jer smatraju da dosadašnji razgovori sa predstavnicima ministarstava i hladnjačara nisu dali rezultate.
Predstavnici Asocijacije Malinari Srbije će ubuduće samostalno voditi pregovore o ceni maline sa nadležnim organima, rekao je danas Tanjugu predsednik tog udruženja Dobrivoje Radović.
On kaže da dosadašnji razgovori koji su vođeni sa predstavnicima ministarstava i hladnjačarima nisu dali nikakve rezultate. "Dosadašnji pregovori nisu urodili plodom jer predstavnici drugih udruženja vode računa samo o sopstvenim potrebama, a ne o interesima poljoprivrednih proizvođača", naveo je on.
Asocijacija će, kaže Radović, zastupati malinare Zlatiborskog i Moravičkog okruga. On je pozvao predstavnike Ministarstva poljoprivrede i Vlade da sagledaju stanje na navedenom terenu, imajući u vidu da je proizvodnja malina umanjena za 40 odsto.
"Pomenute nadležne institucije bi trebalo da održe sastanak sa Asocijacijom kako bi se pronašlo rešenje po pitanju cene "crvenog zlata". Mi i dalje zahtevamo cenu od 2,3 evra po kilogramu, a na našem području ona trenutno iznosi od 196 do 204 dinara", precizirao je Radović i dodao da u Mačvansko-kolubarskom okrugu kilogram maline stoji od 205 do 250 dinara. "Zbog toga tražimo istu cenu jer je kvalitet našeg "vilameta" odličan", rekao je Radović i za kraj zaključio: "Ukoliko nam nadležni ne izađu u susret bićemo prinuđeni da otpočnemo sa protestima".
Foto: depositphotos.com; M_Prusaczyk
Izvori
Tagovi
Dobrivoje Radović Malinari Srbije Pregovori Cena maline Protesti Zlatiborski okrug Moravački okrug
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!