Pretraživanje tekstova
Dok malinari većaju, hladnjačari u Arilju i Ivanjici pri otkupu plaćaju 510 dinara, u Kosjeriću ali i širom Mačvanskog i Kolubarskog okruga - cena je 610 do 620 dinara.
Primera radi, u Kosjeriću kilogram vilameta hladnjačare košta 610 dinara, dok u Arilju otkup uveliko traje, ali po ceni nižoj za čak 100 dinara.
"Apsurdno je da je u Arilju, odakle dolazi oko 40 odsto roda, cena niža nego u Kosjeriću, a dalji plasman je isti", kaže predsednik Asocijacije malinara Dobrivoje Radović za Večernje novosti i dodaje da će održati skupštinu udruženja i ako se obećanje o izjednačavanju cena ne obistini, ići će u proteste.
Dok malinari većaju, hladnjačari u Arilju i Ivanjici pri otkupu plaćaju 510 dinara, u Kosjeriću ali i širom Mačvanskog i Kolubarskog okruga - cena je 610 do 620 dinara.
Nedavno je u intervjuu za Danas, Radović naveo da je to "rezultat monopola pojedinih hladnjačara i izvoznika dogovorenog na sastanku, pre nekoliko dana u Arilju".
Međutim, hladnjačari u Arilju, neskloni da se javno oglase pod imenom i prezimenom, tvrde da "nema nikakvog monopola, već da se malina u ariljskom kraju otkupljuje po akontnim, a u drugim područjima po dnevnim cenama", piše ovaj medij.
Prošlogodišlja cena bila je, podsetimo, od 420 do 450 dinara. Ovogodišnju višu cenu "pojela" je hemija koja je poskupela za 50 do 70 odsto, kao i viša cena goriva i nadnica za berače u odnosu na 2021. godinu.
Srbija je i dalje svetski lider u proizvodnji "crvenog zlata".
"Kao što je prognozirano, naš rod će biti za oko 30 odsto manji od očekivanog zbog vremenskih neprilika, ali je kvalitet zasada bolji nego lane", ističe za novosti Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.
Tagovi
Cena maline Akontna cena Dobrivoje Radović Crveno zlato Rod maline
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.