Da, možete da ih uzgajate i u svojoj bašti. Prva stvar koju treba da odredite jeste pH zemljišta u vašoj bašti. Brusnice su iz familije Ericaceae, što znači da je za njih najpovoljnije da pH bude manja od pet.
Uzgoj brusnica može da bude veoma isplativa ideja čak i uslovima koje već imate. Ipak, bolji rezultati se dobijaju ako definišete prave uslove proizvodnje. Ukoliko ste zainteresovani kako da naučite da uzgajate brusnicu, pogledajte preporuke Gardeningknowhow.
Brusnica ili Vaccinium macrocarpon je drvenasta, višegodišnja žbunasta biljka, niskog rasta. Poreklom je iz umerenog klimatskog područja Istočne obale središnjeg dela Sjedinjenih Američkih Država i od južne Kanade na severu pa sve do lanca Apalačkih planina na jugu.
Brusnice se u tim krajevima beru u vodi, protivno popularnom mišljenju da zapravo cvetaju kada se uzgajaju na suvom.
Biljke rastu u visinu od 30 cm do 1,8 metara, sa tamno zelenim sjajnim lišćem u toku faze rasta i crvenkasto- braon boje u fazi mirovanja. Grm brusnice razvija i kratke vertikalne grane, pri tom formirajući cvetne pupoljke na žbunu. Iz ovih kratkih grana formiraju se plodovi brusnice.
Brusnice koje se gaje za komercijalne namene, uzgajaju se u močvarama koje su se prirodno razvile iz glacijalnog povlačenja (otapanje lednika). Povlačenjem su se razvile rupe koje su se vremenom napunile vodom i organskim otpadom koji je nastao truljenjem zemljišta.
Kao što je već navedeno, brusnice mogu da uspevaju i na suvom zemljištu, pod uslovom da je ispunjeno nekoliko zahteva.
Da, možete da ih uzgajate i u svojoj bašti. Prva stvar koju treba da odredite jeste PH vrednost zemljišta u vašoj bašti. Brusnice su iz familije Ericaceae, što znači da je za njih najpovoljnije da pH bude manja od pet.
Drugi važan faktor koji bi trebalo da imate na umu je navodnjavanje. Ako koristite jako alkalnu vodu, to će uticati na PH vrednost zemljišta i može da bude neodgovarajuće za biljke.
I poslednji zahtev koji treba da bude ispunjen je da odredite kakva je klima u vašem podneblju. Brusnice vole hladnije vreme, kako bi se kod njih aktivirala faza mirovanja. Ovo podrazumeva perod od oko približno tri meseca, sa temperaturama od 0 do 7 stepeni.
Kada ispunite sve navedene kriterijume, vreme je da krenete da se brinete o brusnici. Ne preporučuje se uzgoj biljaka iz semena pa rasad možete da nabavite od drugih uzgajivača ili čak i putem interneta.
Da biste sebi olakšali posao, nabavite sadnice koje imaju razvijen korenov sistem, prečnika najčešće 2,5 cm. Zasadite jednu sadnicu brusnice na svaki kvadratni metar. Nije potrebno da se odmah krene sa đubrenjem.
Sadnice zasadite nakon poslednjeg velikog mraza u proleće, u skladu sa područjem gde ćete saditi brusnice. Zalivajte biljke na dnevnom nivou prvih nekoliko nedelja, sve dok se sadnice dobro ne ukorene. Nakon toga, možete da ih zalivate svakih par dana ili ih gajite na vlažnom, ali ne i na natopljenom zemljištu.
Đubrite na svakih tri do četiri nedelje sa đubrivom koje sporo oslobađa aktivnu materiju u zemljište i redovno održavajte ravnotežu sa tečnim đubrivom.
Ako je potrebno, ručno uklanjajte korove. Zaštitite grm brusnice od eventualnih oštećenja koja se mogu javiti u zimskom periodu. Najjednostavnije je da to uradite pomoću debelog sloja malča, poput borovih grana na primer. Sneg koji se zadržava na biljkama takođe može da bude dobar zaštitnik.
Plodovi brusnice mogu da se pojave godinu dana nakon sadnje, ali je verovatnije da će se pojaviti nakon dve godine, u zavisnosti od broja oprašivača koji će posetiti vaše brusnice
Izvori
Tagovi
Autor
Bosiljka Jujić
pre 6 godina
Pored borovnica biće mesta i za poneku brusnicu❤