Pretraživanje tekstova
Poslednji talas hladnog vremena praćen niskim temperaturama pogodovaće voćkama. Prema tvrdnjama meteorologa, niske temperature nastaviće se i narednih dana.
Hladno vreme došlo je u idealnom trenutku za sve voćne vrste. Zbog visokih temperatura tokom novembra i decembra sokovi su se sporije transportovali iz grana u korenov sistem, što su najbolje mogli da vide rezači tokom rezidbe, jer su makaze, posle rezova bile mokre od sokova biljaka.
Poznato je da svaka voćka treba, za normalno prezimljavanje, određen broj časova i dana sa temperaturama ispod nula stepeni, a ove niske temperature koje će se nastaviti i u narednom periodu, daju nadu da ne bi trebalo da dođe do prevremenog kretanja vegetacije što je bio čest slučaj prethodnih godina.
Imajući u vidu da su pozni prolećni mrazevi, sneg i niske temperature, kao i dugotrajan kišni period, uzrokovali katastrofalno loš rod, sve voćne vrste uspele su, uprkos sušnom periodu tokom jula i avgusta, da diferenciraju dovoljan broj rodnih pupoljaka koji obećavaju odličan rod u ovoj godini, naravno, pod uslovom da ne bude mraza i niskih temperatura.
Najveći rod očekuje se u zasadima šljiva i krušaka, a dobar rod mogao bi da bude i u voćnjacima u kojima je posađena jabuka, višnja, trešnja, breskva, dunja. Na kruškama i šljivama doslovno je svaki vršni, odnosno, bočni mešoviti pupoljak rodni i bila bi prava šteta da nepovoljni vremenski uslovi utiču na lošiju oplodnju i zametanje plodova, kao što je bio slučaj u prethodnoj godini. Ako je pupoljak velik, reč je o generativnom pupoljku koji donosi rod, dok su manji pupoljci lisni.
Što se tiče bobičastog i jagodastog voća, situacija je takođe zadovoljavajuća. Iako je rod malina bio slabiji u odnosu na 2022. godinu, niske temperature pogodovaće stabljikama koje su se, pre zahlađenja, vezale za poslednju žicu ili puštale da padnu na zemlju, posebno u višim područjima. Rodni potencijal je zadovoljavajući, kao i na borovnicama koje su među retkim voćkama sa dobrim prinosom u prethodnoj godini.
Pošto se sledeće nedelje očekuju temperature par stepeni iznad nule, voćari bi mogli da iskoriste taj period za rezidbu voćaka jer ona nije moguća ako se sneg zadržava na stablima i ako temperature idu ispod nule. Najbolje bi bilo da se visina snežnog pokrivača poveća i da tako ostane što duže jer svaki duži period praćen visokim temperaturama za zimu i rano proleće, neće odgovarati voćkama.
Tagovi
Mirovanje voćaka Niske temperature Rezidba voća Vršni pupoljci Zametanje plodova
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.