Pretraživanje tekstova
Deo jeseni ili zime bez padavina, idealan je za uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala šljiva, kao i lišajeva. Mumije mogu da dovedu do zaraze stabala i težom borbom protiv bolesti u narednoj vegetaciji.
Monilinia fructigena, prouzrokovač truleži plodova šljiva, jedna je od najdestruktivnijih bolesti u zasadima šljiva. Javlja se već od leta, a najveća šteta nastaje pred berbu, kada se, najčešće, u unutrašnjosti krošnje, pojavljuju mumificirani plodovi preko kojih se zaraza prenosi na ostale plodove.
Mumije skoro uvek ostaju na stablu, naročito u slučaju dobrog roda, ako su stabla visoka, zaštita je bila slabija, a rod bio prisutan na vrhovima gornjih grana. Mnoge voćare mrzi da, ukoliko ih nisu uklonili trešenjem, skidaju takve plodove na toj visini i onda se tokom jeseni i zime, može pojaviti problem za narednu godinu.
Taj problem ogleda se u tome da, na mestima na kojima je mumificirani plod pričvršćen za granu, dolazi do omekšavanja tkiva i lakšeg prodora Monilie laxe, prouzrokovača sušenja grana i cvetova koštičavog voća. Zbog toga se mnogi voćari pitaju otkud to da se monilija pojavila, iako su na vreme odradili tretmane s bakarnim sredstvima.
Poenta je da je to trebalo da urade i u jesen, nakon skidanja svih zaraženih plodova. Taj posao nije lak i najviše takvih plodova nalazi se u voćnjacima s ekstenzivnim načinom uzgoja, ali, šteta može biti velika. Isti posao može da se obavi i sa mumificiranim plodovima jabuka, krušaka i breskvi.
Kada se radi taj posao, još jedna radnja koja može da se obavi jeste skidanje lišajeva sa stabala. Kod šljiva, najčešće se pojavljuje Evernia prunastri, šljivin lišaj.
Poznato je da lišajevi koji su simbioza algi i gljiva, ne utiču direktno na zdravlje stabala, već indirektno, jer sakupljaju vlagu koja može da bude "okidač" za napad gljivica.
Isto tako, nije lepo videti mnogo lišajeva, gledajući sa estetske strane. Oni jesu pokazatelj da u zasadu nisu primenjivani pesticidi i da su stabla zdrava, gledajući s te strane, ali, u svakom slučaju, bolje je da se ne dozvoli njihovo preterano širenje. Lako se uklanjanju, bilo primenom bakra i kreča, posebno ili zajedno, ili četkanjem s površine stabla.
Tagovi
Mumije Mumificirani plodovi Monilia laxa Monilia fructigena Bakar Skidanje lišajeva
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 4 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.