Oko 100 ariljskih malinara zaštitilo geografsko poreklo svog proizvoda

Osim što proizvođači, čije je voće sa zaštićenim geografskim poreklom, imaju bolji status na tržištu, takođe u boljoj su poziciji kada je u pitanju otkupna cena. Malinari iz ariljskog kraja sada mogu lakše da pregovaraju oko otkupne cene malina.

Zaštitom porekla voća, lakše se izboriti sa konkurencijom

Maline koje su proizvedene na tradicionalan način stići će do krajnjih kupaca, a time što je to voće sa zaštićenim geografskim poreklom, kupci će moći da budu sigurni da je to što su kupili i dobro i kvalitetno, navodi Mirjana Milutinović iz Udruženja ariljske maline.

Ona ističe da su, na ovaj način i mali proizvođači u boljoj poziciji i da se lakše mogu izboriti sa konkurencijom.

Kompanija "Nektar", kao jedan od vodećih prerađivača voća u regionu, planira da se istakne na svetskom tržištu uz pomoć zaštite geografskog porekla. U toj kompaniji smatraju da voće najbolje može da se naplati ukoliko je upakovano u dobar proizvod. Ipak, ocenjuju da prvo treba osvojiti domaće tržište, a onda preći na svetsko.

"Dugo godina smo mi više cenili sve što dolazi spolja nego ono što imamo. Tako da mislim da i u tom pogledu kao nacija i kao potrošači sazrevamo, jer imamo stvarno dosta toga na šta treba da budemo ponosni”, navodi Mihajlo Janković iz kompanije "Nektar".

Osim malina u ariljskom kraju, u Srbiji je oko 60 proizvoda zaštitilo svoje geografsko poreklo. U pitanju su sremski kulen, sjenički sir, homoljski med, futoški kupus i još mnogo drugih proizvoda. Međutim, samo nekoliko proizvoda od tih 60 ima zaštićeno geografsko poreklo za evropsko tržište. Svi ostali su zaštitili geografsko poreklo samo za srpsko tržište.

"Mora da postoji preduzimljivost i kod naših primarnih poljoprivrednih proizvođača, kod naših kompanija. Nažalost, oni nisu uspeli da se na toj lestvici ne samo promovišu, nego i finansijski i tržišno vrednuju", kaže Sead Mahmutović iz Ministarstva poljoprivrede.

Šumadijska šljivovica dobila oznaku geografskog porekla

Država vraća do 65 odsto uloženog u sertifikaciju zaštite porekla proizvoda

Domaćim proizvođačima, u stavljanju pod zaštitu svojih proizvoda, pomaže država. Od ukupne količine novca koju ulože kako bi zaštitili geografsko poreklo svojih proizvoda, država domaćim poljoprivrednicima vrati do 65 odsto uloženog novca. Mali proizvođači navode da najveći problem imaju sa nelojalnom konkurencijom ističući da ta konkurencija ne bude često kažnjena za zloupotrebu.

Ipak, oni koji pomažu proizvođačima u sertifikaciji geografskog porekla, tvrde da su potencijali veći od problema.

"Smatramo da je kult hrane u Srbiji zaista identitet i jedan mali podatak da smo mi od otvaranja kancelarije imali skoro 700 miliona evra direktnog plasmana", kaže Miljan Ždrale iz EBRD-a.

Da proizvodi sa zaštićenim geografskim poreklom nemaju samo ekonomski značaj, već podstiču i ruralni razvoj i turizam, smatraju u Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu. Emanuel Hajder iz te organizacije ocenjuje da je vrednost proizvoda sa zaštićenim poreklom na svetskom tržištu 50 milijardi dolara.

Pored toga što se, uz proizvode sa zaštićenim poreklom i sama država bolje pozicionira na evropskom i svetskom tržištu ukoliko, to je prilika i za male proizvođače da se probiju van granica naše zemlje i da ih svetsko tržište prepozna kao proizvođače kvalitetnih i dobrih proizvoda, prenosi RTS.