Pretraživanje tekstova
Voće je i ove godine u Srbiji dobro rodilo, no pojedini proizvođači nezadovoljni su cenama. Šta se može preduzeti da ova oblast ostvari rezultate koje bi realno mogla?
Voćari u Srbiji uglavnom mogu biti zadovoljni rodom voća ove, kao i prethodnih godina. Proizvodnja voća u Srbiji zauzima 163.000 hektara, a najviše je šljiva, jabuka i malina, ali zastupljene su i druge vrste, i to najčešće one koje su izvozno orjentisane (pored maline to su jabuka, jagoda i kupina) pa i cena zavisi od tržišnih kretanja.
Trenutno ponuđene cene nisu zadovoljile očekivanja pojedinih voćara, ali prema mišljenju stručnjaka, teško se bilo šta i može preduzeti po pitanju kretanja cene, upravo iz razloga što na cene izvozno orijentisanog voća najviše utiču kretanja na tržištu.
Trenutno je najaktuelniji otkup maline, a o otkupnoj ceni tog voća poslednjih se dana mnogo pričalo. Neki malinjaci pretpeli su i velike štete koje im je pre samo nekoliko nedelja doneo grad koji je pogodio pojedina područja, ali i dalje se očekuje da bi ovogodišnji rod magao da nadmaši lanjski. Cena se kreće 200-230 dinara po kilogramu, a prema proračunu malinara, sve ispod 2,3 evra je neprihvatljivo, ako se uzmu u obzir sva potrebna ulaganja. Prema nekim procenama, uzimajući u obzir svetska kretanja, cena maline mogla bi da dostigne i 250-260 dinara za kilogram.
Berba i otkup jagoda su završeni. Na ruskom tržištu završilo je više od 5.000 tona svežih jagoda, dok je ostalo plasirano za potrebe prerade, u hladnjače za zamrzavanje i u fabrike koje su ovo voće pretvorile u kašu i koncentrate. Što se tiče višnje, cene se kreću oko 70-80 dinara za kilogram, dok je prva i ekstra klasa trešanja bila 200 dinara po kilogramu.
Proizvođača voća u Srbiji ima mnogo, no potrebno je puno toga promeniti kako bi se postigli rezultati koje svi očekuju. Mnogi su stručnjaci saglasni sa stavom da je okupljanje u asocijacije i kalstere ključ budućeg uspeha voćara i njihovih nastupa na domaćem i stranom tržištu.
Samo prošle godine ukupna proizvodnja voća u Srbiji kretala se na nivou od oko 1,14 miliona tona, a to odgovara vrednosti od 410 miliona dolara. Iako je u toj oblasti zabeležen izvoz u vrednosti 660 miliona dinara, to i nije tako impresivna brojka ako se krene od pretpostavke da bi on mogao iznositi čak i do dve mlijarde dolara, ali za takve su rezultate potrebne velike i korenite promene.
Osim udruživanja, u voćarstvu u Srbiji je potrebno poraditi i na sortimentu, njegovoj izmeni i prilagođavanju nekim novim kretanjima, a ne sme se zanemariti ni tehničko - tehnološki progres. Kada bi se uskladili svi navedeni faktori, odnosno, kada bi se pronašla njihova prava ravnoteža, voćarstvo u Srbiji bi imalo mnogo veći prosperitet nego što ga ima danas.
Tagovi
Otkup voća Cene Voćari Maline Višnje Jagode Jabuke Maline Trešnje Klasteri Asocijacije Okupljanje Izvoz Promena sortimenta Tehničko-tehnološki progres Hladnjače
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.