Rezultati istraživanja ukazuju da je borovnica gajena u saksijama imala veću početnu rodnost u odnosu na onu gajenu na bankovima.
Poslednjih godina povećava se interes proizvođača jagodastog voća iz Srbije za podizanje zasada visokožbunaste borovnice. Najzastupljeni način proizvodnje borovnice kod nas u prethodnim godinama bio je gajenje u zemljištu ili prethodno pripremljenom supstratu, na bankovima, sa ili bez zastiranja folijom ili agrotekstilom, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Loznica Veljko Stepanović.
Poslednjih godina sve više je zastuljen i saksijski način gajenja ovog voća. Takav način gajenja najviše je zastupljen u slučajevima kada vlasnik ili investitor ne poseduje dovoljne zemljišne površine ili je ono suviše nepovoljnog mehaničkog sastava. Na osnovu istraživanja koji su radili profesori sa Instituta za voćarstvo u Čačku i i Poljoprivrednog fakulteta u Nišu na ispitivanju prinosa i važnijih pokazatelja kvaliteta ploda sorte Duke iste starosti gajene na bankovima i u saksijama došlo se do određenih zaključaka.
Rezultati istraživanja ukazuju da je borovnica gajena u saksijama imala veću početnu rodnost u odnosu na onu gajenu na bankovima. Već od treće godine kod one gajene na bankovima zabeležen je veći prinos po žbunu (2.626,53 gr prema 2.029,2 gr) i krupniji plodovi (1,81 gr prema 1,69) kao i veći sadržaj osnovnih pokazatelja hemijskog sastava i bolje organoleptičke karakteristike plodova. Razlike u prinosu i kvalitetu plodova u korist borovnice gajene na bankovima bile su posebno izražene u godini sa visokim temperaturama tokom perioda berbe, kaže Stepanović.
"Jednostavno rečeno, vi u saksiji kontrolišete uslove koje borovnica zahteva. A ona traži pH od 4,2 do 4,8. To se postiže pravljenjem supstrata. Supstrat je kombinacija kisele strugotine, koja potiče od četinara i kiselog treseta. Odnos je 70 odsto strugotine i 30 odsto kiselog treseta, koji uglavnom uvozimo iz Litvanije i koji ima pH vrednost između 2,5 i 3,5. Tako se održava kiselost na nivou koji je potreban borovnici", rekla je ranije za Agroklub profesor dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka