Pretraživanje tekstova
Gusenice, nakon piljenja ubušuju se u grančice. Povremeno izlaze iz bušotina i ubušuju se u nove deblje grančice.
Prilikom rezidbe jabučastog voća koje je u toku, u pojedinim zasadima utvrđeno je prisustvo gusenice drvesnice ili belog drvotočca (Zeuzera pyrina). Ova štetočina može biti veoma destruktivna posebno u mladim zasadima, gde je dovoljna jedna gusenica da uništi celo stablo, upozorava stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredno stručne službe Užice Zorica Lazić.
Napada skoro sve voćne vrste i to; jabuku, krušku i dunju, zatim trešnju, orah, lesku, malinu i razno šumsko drveće. Odrasli leptiri imaju krila bele boje sa crnim tačkama. Leptiri se roje od juna do početka septembra. U tom periodu ženke polažu jaja, u pukotine kore ili pupoljke u gornjem delu stabla. Drvesnica ima jednu generaciju koja se razvija za dve do tri godine.
Gusenice, nakon piljenja ubušuju se u grančice. Povremeno izlaze iz bušotina i ubušuju se u nove deblje grančice. Gusenice mogu doći i do debljih grana pa i do stabla.
Prisustvo drvesnice u zasadu otkrivamo po zaostajanju rasta ili po sušenju grančica ili gornjeg dela stabla. Na mestu ishrane gusenice, primećuje se intezivno izbacivanje crvenkastog izmeta koji pada pored stabla, objašnjava užički stručnjak.
Drvesnica je znatno štetnija u jabučnjacima guste sadnje nego u sistemima slobodnog uzgoja. Može se suzbiti u vreme kada se gusenice pile iz jaja ili u vreme u vreme kada povremeno izlaze iz bušotina. Većina gusenica se pili u avgustu i septembru, kada je i optimalno vreme za njihovo suzbijanje.
Suzbijanje gusenica u grani ili stablu sprovodi se ušpricavanjem insekticida jake isparljivosti, hlorpirifos u rupu od štetočine i rupa se odmah zatvara voćarskim voskom.
Beli drvotočac: Opasnost za voćnjake - dovoljna jedna gusenica da uništi stablo
Kako smo ranije pisali, na brojnost leptira može da se utiče primenom insekticida koji se koriste protiv smotavca jabuke i ostalih štetočina, ali je problem duži period polaganja jaja, zbog čega je potrebno stalno praćenje stabala i njihovog zdravstvenog stanja.
Zaražene grane potrebno je orezati i spaliti, pri čemu voditi računa da se oreže i deo gde se nalazi gusenica. U praksi se odseca neposredno ispod mesta izbacivanja izmeta, savetuje Lazićeva.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Gusenica drvesnica Zorica Lazić Zastoj u rastu voćke Jabučar Bolesti jabuke Štetočine
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.