Zimskim prskanjem se na efikasan način obavlja suzbijanje parazita koji su ostali na lisnoj masi, granama i grančicama.
Zimsko prskanje ili kupanje voća je po rečima Dejana Mujakića, stručnjak za zaštitu bilja u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi jedna od neizostavnih mera koju voćari moraju da obave ako žele kvalitetan rod i manje problema sa bolestima i štetočinama tokom vegetacije. "To je dobra voćarska praksa u sprovođenju mera zaštite voća inspirisana kvalitetnim preventivnim merama kao što su i zimsko prskanje, koje se izvodi u tri etape i to: prvo prskanje, sanitarne mere i zimsko prskanje," ističe Mujakić.
Po njegovim rečima prvo prskanje je mera kojom počinje zaštita u narednoj vegetacionoj sezoni, iako se obavlja nakon berbe plodova. Veliki broj patogenih mikro organizama (gljiva i bakterija) prezimljava kako u opalom lišću tako i na granama, grančicama, pupoljcima i na stablu.
Za ova prskanja se preporučuju preparati na bazi bakra. On dobro deluje na bakterije i gljive, pa se ovim tretmanom smanjuje infektivni potencijal svih patogena za narednu vegetaciju. Preporučuje se kupanje voćnjaka i vinograda, kako bi preparat pokrio svu tretiranu površinu i odradio ono čemu je namenjen. Ovim prskanjem se na efikasan način obavlja suzbijanje parazita koji su ostali na lisnoj masi, granama i grančicama u pazuhu putanja. Bakar ima i fungicidno i bakteriozno dejstvo. On odlično obavlja svoj deo posla i uništava sve na šta naleti.
"Tokom kasne jeseni ili u zimskom periodu, kada to vremenski uslovi dozvole, treba pristupiti sanitarnim merama u zasadu koje podrazumevaju odsecanje sasušenih grana i grančica po potrebi i celog stabla. Treba obaviti i struganje i skidanje kore ispod koje rade štetočine kao što su drvotočci i stružibube i obaviti uklanjanje mumificiranih i sasušenih plodova i listova. Tek nakon svega ovoga pristupiti rezidbi. Ove mere se završavaju iznošenjem biljnog materijala iz zasada i spaljivanjem pod punim oprezom od proširivanja vatre," ističe Mujakić.
On takođe naglašava da se i pored svih primenjenih mera plavog prskanja i sanitarnih mera u pukotinama kore, grana i grančica, pazuha pupoljaka skriva larva ili jaje nekog štetnog insekta ili spora nekog parazita. Zato se zimsko prskanje sprovodi od bubrenja pupoljaka do fenofaze mišje uši.
Tretiranje treba obaviti po mirnom i tihom vremenu, bez vetra, na temperaturi vazduha iznad 10 Celzijusovih stepeni, ispravnom opremom i mehanizacijom uz obavezno korišćenje zaštitne opreme. Zimsko prskanje treba obaviti kombinacijom mineralnih ulja kao insekticidi i fungicidima na bazi bakra (bakar-hidroksid).
Mineralno ulje deluje mehanički, jer naneta na telo insekt sprečava razmenu kiseonika između larve i spoljašnje sredine i dovodi do gušenja larve unutar jajeta. Preparati na bazi bakra uništavaju prezimljujuće organe biljnih parazita čime se smanjuje njihov infekcioni potencijal.
Na tržištu se može naći kombinacija svih preparata. Obe kobinacije imaju pozitivan učinak. Sva ostala prskanja posle zimskog zavise od biljne vrste koja se gaji i specifično je, pa zato treba potražiti savet stručnjaka.
"Zaštita višnje, trešnje, breskve, kajsije počinje prskanjem preparata na bazi bakaroksihlorida u količini od 5 kg/ha sa ciljem da se smanji infektivni potencijal, prizemljujućih formi patogenih glava i bakterija. Od ekonomski značajnih patogena kod svih kultura čiji se infektivni potencijal umnogome smanjuje ovim tretamanom su: Stigmina carpophila - prouzrokovač šupljikavosti lista koštičavog voća, Monilinia spp - puzrokovač truleži plodova koštičavog voća, Taphrina deformans, prouzrokovača kovrdžavosti lista breskve, kao i epifitne populacije bakterioza iz reda Pseudomonas spp," kaže Mujakić.
Poštovanjem svih navedenih postupaka od plavog prskanja, preko sanitarnih mera do zimskog prskanja, voćari će obezbediti voću i vinovoj lozi bezbedan ulaz u novu vegetaciju i imaće malo mirnog sna.
Foto prilog
Tagovi
Autorka