Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarstvo
  • 07.10.2019. 12:00

Priprema zemljišta za podizanje zasada voća

Kada je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovskim biljkama - koristiti totalne herbicide.

Foto: Gordana Nastić
  • 2.550
  • 220
  • 0

Priprema zemljišta za podizanje zasada voća radi se sa ciljem da se stvore povoljni uslovi za prijem, porast, razvoj i plodonošenje stabla u dužem vremenskom periodu.

Uređenje zemljišta za podizanje zasada obavezno mora da obuhvati regulacione radove, agromelioraciju zemljišta, rigolovanje i podrivanje, površinsku pripremu zemljišta za gajenje i organizaciju zemljišne teritorije.

Krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka

Suzana Jerkić, stručnjak za voćarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, ističe da regulacioni radovi podrazumevaju krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka, uništavanje korova, ravnanje terena, terasiranje nagnutih terena i odvodnjavanje. Krčenje se obavlja na parcelama na kojima su prethodno bile zastupljene višegodišnje drvenaste biljke. Ono se može obaviti traktorima sa sajlom, buldožerima i bagerima, tako da se pri tom pažljivo sakupe, uklone i spale krupnije žile i grane prethodne višegodišnje kulture, kako bi se sprečila pojava gljivica truležnica - Agrobacterium tumefaciens, kao i parazitnih nematoda - Pratylenchus penetrans.

"Ako se to ne učini, patogeni mogu da se prenesu na korenje mladih voćaka i da dovedu do sušenja stabla. Nakon krčenja ne treba odmah obaviti sadnju voća. Naredne 3 - 4 godine gajiti okopavine, žitarice ili biljke za zelenišno đubrivo. Na parceli na kojoj se planira podizanje zasada obavezno se mora uništiti korov jer oni nanose velike štete voću oduzimajući im vodu i trošeći hranljive materije, a neki su i domaćini virusa. Kada je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovskim biljkama kao što su pirevina, zubača, palamida, ostriga... neophodno je koristiti totalne herbicide. Ukoliko je zemljište zakorovljeno jednogodišnjim korovima onda površinu treba tretirati kontaktnim herbicidima," priča Jerkićeva.

Ona podseća voćare da je na površinama koje su predviđene za podizanje zasada potrebno obaviti nivelaciju terena. Ako je nagib terena od 5 do 10 stepeni sadnice treba saditi po konturama ili po izohipsama, dok tereni sa nagibom većim od 10 stepeni zahtevaju izradu terasa.

Voće ne podnosi zabareno zemljište na kome voda leži posle obilnih padavina. Zato je za odvodnjavanje zemljišta najbolje postaviti podzemnu horizontalnu drenažu. Nju čine perforirane cevi izrađene od plastelina ili pečene gline koje sakupljaju suvišnu vodu i odvode je van zasada. Cevi se postavljaju na dubini od 80 do 120cm, a oko njih se omotava materijal sa svojstvima filtera radi sprečavanja zapušenja cevi od čestica zemlje. Kritična drenaža koja podrazumeva izradu podzemnih kanala na dubini od 50 do 60cm, koji imaju ulogu drenažnih cevi je manje efikasna jer njeni efekti obično traju do tri godine. Izvođenje ove drenaže nakon sađenja se ne preporučuje.

Regulacioni radovi: krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka, uništavanje korova, ravnanje terena, terasiranje nagnutih terena i odvodnjavanje

Agromelioracija zemljišta

Stručnjaci vranjske Poljoprivredno stručne službe poručuju voćarima da su za gajenje voća pogodna zemljišta koja sadrže najmanje 3% humusa, 7 do 10mg lako pristupačnog fosfora i 20 - 30mg lako pristupačnog kalijuma u 100 grama vazdušno suve zemlje. Većina voćnih vrsta dobro uspeva na zemljištima gde je pH vrednost od 5,5 do 6,5. Zato je neophodno da se odradi agrohemijska analiza zemljišta kako bi se utvrdilo koja količina hraniva je zastupljena u zemljištu i koju količinu hraniva treba uneti u zemljište kako bi se stvorili optimalni uslovi za rast i razvoj date voćne vrste.

"Agromeliorizacija zemljišta se sastoji od humizacije, fosfatizacije, kalizacije i kalcizacije. Humizacija predstavlja unošenje organskih đubriva u zemljište čime se nadoknađuje deficit humusa u zemljištu. Đubrenje se obavlja obično zgorelim stajnjakom ovčijim ili goveđim i to u količini od oko 30 do 50 t/ha. Stajnjak treba rasturiti po celoj površini neposredno pre rigolovanja. U nedostatku stajnjaka može se upotrebiti kompost, treset i glistenjak. Humizacija se može obaviti zelenišnim đubrenjem. U tom slučaju se seje seme lupine, stočnog graška, kokotca, grahorice, soje ili uljane repice na parceli pre podizanja zasada ili u međurednim prostorima u prvim godinama nege mladog zasada. Zelena masa se zaorava najčešće u fenofazi cvetanja ovih biljaka," podvlači Jerkićeva.

Prema njenim rečima fosfatizacija i kalizacija podrazumeva unošenje fosfornih odnosno kalijumovih đubriva u zemljište i stvaranje zaliha tih biogenih makroelemenata.

Kalcizacija predstavlja unošenje jedinjenja kalcijuma kada su u pitanju kisela zemljišta. Ako je pH vrednost ispod pet neophodno je unošenje jedinjenja kalcijuma u zemljište da bi se smanjila njegova kiselost. Za kalcizaciju se koristi mleveni krečnjak, dolomit, laporad, negašeni ili gašeni kreč ili saturacioni mulj. Ukoliko je pH vrednost zemljišta 5,0 do 5,5 kalcizacija se ne obnavlja, već se u zemljište u toku nekoliko godina unosi fiziološki alkalno đubrivo kao što je KAN.

Većina voćnih vrsta dobro uspeva na zemljištima gde je pH vrednost od 5,5 do 6,5

Rigolovanje i podrivanje zemljišta

Ona dodaje da je rigolovanje značajan način pripreme zemljišta kada su u pitanju veći zasadi. Riglovanje je veoma važno primeniti na težim zemljištima kao što su smonice, gajnjače i podzoli. Dubina rigolovanja na lakšim zemljištima se obavlja na dubini od 60cm, a na težim 70 do 80cm. Optimalno vreme za izvođenje rigolovanja je od jula do septembra. Umesto rigolovanja danas se češće, obavlja podrivanje zemljišta na dubini od 60 do 70cm, posle čega se obavlja oranje na dubini od 40cm.

"Površinska priprema zemljišta za sađenje obuhvata nekoliko plićih obrada kojim se površinski sloj parcele posle rigolovanja izravnava i usitnjava. Grubo ravnanje se obavlja u dva prohoda unakrsno po dijagonali korišćenjem teških drljača, tanjirača, ravnjača. Dok fina priprema zemljišta predstavlja usitnjavanje površinskog sloja zemljišta pomoću kultivatora ili setvospremača," kaže Jerkićeva.

Organizacija zemljišne teritorije obavlja se na većim površinama ako su parcele na kojima se planira podizanje zasada veće od 3ha. Tada se parcela podeli putevima. Glavni put je širok šest do osam metara i deli zemljišni kompleks na približno dva jednaka dela. Mrežu puteva upotpunjuju putevi po obodu zasada, čija je širina najmanje šest metara jer treba da omoguće nesmetan transport voća i materijala. Nakon pripreme zemljišta pristupa se kopanju jamića i sadnji.


Tagovi

Priprema zemljišta Podizanje zasada voća Razvoj i plodonošenje stabla Drvenaste biljke Sadnja voća Suzana Jerkić


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako od jedne grane dobiti više ožiljenih reznica smokve 👩‍🌾

Ožiljavanje reznica smokve je zaista jednostavan proces, i na ovaj način se može razmnožiti bilo koja sorta. Smokva je zdrava, puna je vlakana, minerala i vitamina. Može...

Više [+]