Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja borovnica
  • 18.07.2016. 09:00

"Plavo blago" sa Islanda stiglo u selo kod Uba

Slađana Vuković, finansijski revizor, posle nekoliko godina boravka na Islandu, vratila se u svoje selo nadomak Uba i tu podigla plantažu borovnica koja se prostire na 2,5 hektara.

  • 3.807
  • 903
  • 0

Borovnica je relativno nova kultura kod nas kada je gajenje na plantažama u pitanju, nedovoljno je poznata, iako zaslužuje veliku pažnju zbog svojih lekovitih svojstava. Životni vek jedne biljke je i do 30 godina.

Slađana Vuković, po struci finansijski revizor, se sa Islanda vratila u svoje selo, Lončanik nadomak Uba, i dva hektara svoje zemlje iskoristila je za proizvodnju plavih bobica - borovnica.

"Ja sam se vratila sa Islanda posle deset godina, 2012. i pošto u svojoj struci finansijskoj reviziji nisam uspela ovde da pronađem posao, odlučila sam se na gajenje borovnica. Na ovaj korak sam se odlučila najpre jer sam želela da se bavim nečim što je vezano za hranu, pronašla sam borovnice slučajno na internetu kao nešto zanimljivo, profitabilno. Sve što sam mogla da pročitam i da čujem od ljudi, bilo je da su borovnice uvek tražene i da imaju dobru cenu, i tako je sve krenulo. Malo po malo, 2014. godine sam počela sa ovom plantažom", započinje svoju priču Slađana Vuković.

Skupa ulaganja koče proizvođače

Velika ulaganja su razlog zašto u Srbiji nema mnogo poljoprivrednika koji se bave uzgojom borovnica. Oko 50.000 evra po hektaru potrebno je da bi plantaža borovnice izgledala spremno za branje. Takođe, sam plasman i period čekanja od četiri do pet godina, koji se menja u zavisnosti od tržišta i cene, potrebni su da bi se sama proizvodna plasirala i isplatila.

"Bez adekvatnog navodnjavanja ne treba ni razmišljati o borovnicama. Mreža je neophodna iz dva razloga, najpre zbog grada, a potom i zbog zasene, jer ovde kod nas kada krenu visoke temperature oko 40 stepeni, ne pogoduju borovnicama, pa joj zasena koju ima od mreže mnogo znači. Na plantaži trenutno ima 5.200 sadnica. Kod borovncie je dobro što ne traži kasnije velika odžavanja, a njen zasad može trajati i do 30 godina. Godišnje održavanje je potrebno u smislu prihrane, održavanja zasada, trave i korova, ali to su sve manja ulaganja", ističe Slađana.

Izvoz u Holandiju i Englesku

Jedan zasad borovnice traje i po nekoliko decenija, a najčešće se prodaje na veliko, pa je neophodno i udruživanje uzgajivača. Velika količina ovog voća odlazi u Holandiju i Englesku, a da bi sve dobro funkcionisalo potreban je tim ljudi.

"Imamo plasman trenutno, udružili smo se više nas koji gajimo borovnice, jer jedino tako možemo da nastupimo na inostrano tržište sa nekim većim količinama. U početku smo to sami finansirali, ali smo na kraju, po završetku svake pojedinačne investicije imali subvencije, kao što su sadnice, navodnjavanje, sada mreža, postoje subvencije do nekih 30%", kaže Slađana.

Proširenje proizvodnje zalog za budućnost

Berba borovnice traje od 10. juna do druge polovine jula, što je dobra prilika za zaradu. Neizvesnosti uvek ima, ali ova mlada poljoprivrednica savetuje da je najvažnije započeti, a njena proizvodnja zainteresovala je i meštane susednih sela.

"Dolazi dosta ljudi, uglavnom iz okolnih mesta, i mi sami borovničari idemo između planataža jedni kod drugih. S obzirom na situaciju u zemlji nema baš mnogo ljudi koji bi mogli da pokrenu ovakvu proizvodnju. Ne mora da se krene odmah sa dva hektara, može da se krene sa deset, dvadeset ili trideset ari, bitno je samo da ljudi vide sebe u ovoj ili nekoj drugoj proizvodnji, da imaju volju i želju za radom, da vole to i uživaju kao što sam ja, jer nisam ni znala koliko je to lepo dok nisam stigla dovde", poručuje Slađana.

Nepregledne leje zasenčene mrežicom prkose na julskom suncu ugađajući beračima da ih sunce ne omami onako direktno, kao što zna na otvorenom, borovnice sazrevaju i rastu, čekajući pun rod za dve godine, kada će svoje vlasnike častiti rodom od deset kilograma po žbunu i unosnoj zaradi. Kupci koji u ovom voću prepoznaju zdravlje, ne štede da za kilogram izdvoje i po 10 evra.

Kod ovakve proizvodnje plasman i planovi za budućnost nameću se sami. "Želim da još proširim proizvodnju, kupila sam još dva i po hektara zemlje, pored puta želim da zasadim borovnice u narednih godinu ili dve. Ja sam dete sa sela i to mi možda pomaže, ali mora jako puno da se čita, istaražuje, da se priča sa ljudima koji već imaju iskustava, koji imaju zasade, mislim da je to najbitnije, kao i sadni materijal, ukoliko je on dobar, velika je verovatnoća da će i sve ostalo ispasti dobro", zaključuje na kraju naša sagovornica.

Photo:pixabay.com


Tagovi

Borovnice Proizvodnja borovnica Slađana Vuković Lončanik Plasman Tržiste Holandija Engleska Izvoz Proizvodnja


Autorka

Mirjana Stepic

Više [+]

Mirjana je diplomirani novinar, dete sa sela i entuzijasta u duši. Novinarstvom se bavi od 2008.godine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]