Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja aronije
  • 24.07.2018. 12:00

Rad na dva fronta, u fabrici i zasadu aronije

U danima kada mnogi od nas razmišljaju o dodatnim poslovima i kako ostvariti dodatne prihode, naročito ako imaš stalni radni odnos i obavezu da se svaki dan pojavljuješ na poslu, odgovor na takvo pitanje - vredi potražiti na stranicama poput ove. Zato smo se potrudili da Momčila Šarčevića, iz sela Matijevac, pokraj Šapca priupitamo: kako je uskladio rad u fabrici belih limova, u Šapcu i uzgoj aronije, zbog čega je izabrao baš to voće i da li uspeva da upotpuni svoj budžet.

Foto: Marija Jovanović
  • 1.195
  • 77
  • 0

U danima kada mnogi od nas razmišljaju o dodatnim poslovima i kako ostvariti dodatne prihode, naročito ako imaš stalni radni odnos i obavezu da se svaki dan pojavljuješ na poslu, odgovor na takvo pitanje - vredi potražiti na stranicama poput ove.

Zato smo se potrudili da Momčila Šarčevića, iz sela Matijevac, pokraj Šapca, priupitamo kako je uskladio rad u fabrici belih limova iz Šapca i uzgoj aronije, zbog čega je izabrao baš to voće i da li uspeva da upotpuni svoj budžet, naročito u situaciji kada nema organizovanog otkupa aronije.

Zasad podigao na očevini

Momčilo je bio svestan da, kada je američka kompanija U.S. Steel otišla iz Šapca, više ništa neće biti isto. Lični dohoci su pali i on je počeo da razmišlja o dodatnim resursima sa kojima raspolaže. Imao je tih 6 hektara očeve zemlje u selu i znao je da mora nešto da pokuša.

Posadio aroniju i počeo proizvodnju sokova, čajeva, džemova

Komunikacija sa kolegama i internet, bili su mu od najveće pomoći. Razmišljao je čemu može da se posveti a da ne uzima mnogo vremena, da uglavnom tome može da se posveti kada je na godišnjem odmoru i za vreme praznika. Šljiva, kruška, trešnja, višnja, sve je to zahtevalo prskanje, rezidbu i druge brojne obaveze. Zbog toga je njegov izbor pao na aroniju.

Posadio je 2.800 žbunova ove lekovite biljke. Krenuo je sa proizvodnojm sokova, čajeva, slatka i džemova. Aronija je posadjena na jednom hektaru. Prvobitno je gajio svinje, ali je od toga odustao. Okušao se i uzgoju ovca. Na kraju je razorao pašnjak i posadio aroniju.

Ova godina za aroniju bolja od prošle

"Na internetu sam gledao kako i šta dalje i procenio sam da je aronija najmanje zahtevna. Proizvodimo je onako kako i treba bez hemije, samo voda i stajnjak. Ova godina je bila kišovita i dosta smo radili na košenju trave. U odnosu na prošlu godinu koja je bila dosta sušna, ove godine ćemo imati 3-4 puta više roda", tvrdi Momčilo.

"Prošle godine nas je zahvatio i grad pa je rod bio 20% do 30% manji od očekivanog. Kišna godina je doprinela da ove godine rod bude bolji jer aronija traži dosta vlage. I samo proleće je dobro teklo, oprašivanje, dakle, sve je išlo kako treba. Ove godine će rod sazreti nešto ranije, oko 6. avgusta. Prošle godine sam imao oko 5  tona. To sam sve preradio u matični sok", kaže Šarčević.

Momčilo Šarčević uzgajivač aronije

Organizovani otkup ne postoji

On naglašava da organizovanog otkupa nije bilo i ove godine još uvek ga nema, a mislim da ću imati rod od oko 10-ak tona. Biće duplo ako ne i više nego prošle godine, po žbunu nekih 3,5 kilograma. "Moja aronija je još mlada i najbolji doprinos daje posle 7-8 godina. Maksimalno, 10 kilograma po žbunu. To ćemo videti za tri godine. Za litar soka potrebno je oko 1,2 kilograma aronije. Prošle godine sam napunio nekih 5.800 boca. Tu je bilo boca od 0,75 litara, a bilo je i nešto od pola litre, nekih par stotina komada", napominje Momčilo.

Teškoće sa plasmanom

On još nije zadovoljan plasmanom. Kaže da to sporo ide i u malim količinama. Moraš da pakuješ u kutije, šalješ na brzu poštu. Poseban problem je što je sve to u staklenoj ambalaži i osetljivo za transport. Ali, uz veliki trud, on je uspeo prošle godine da proda celu količinu. Ceo proces je podigao na značajan tehnološki nivo. Ima svoju cednicu, mašinu za mlevenje, pasterizator i čepilicu za zatvaranje boca.

Ozbiljno ulaganje u promociju i ambalažu

Takođe, profesionalno je odradio i sajt svog gazdinstva. Sokovi su pakovani u lepoj i atraktivnoj ambalaži, odnosno tamnoj boci. Samo prazna boca i nalepnica koštaju ga oko 100 dinara. Sada mu sok već traže prodavnice zdrave hrane, ali i naša dijaspora u Švajcarskoj i Nemačkoj.  Boce od 0,75 litara prodaje po ceni od 500 dinara, što je dosta pristupačna cena u odnosu na redovne cene u prodavnicama ili apotekama.

Priznaje da mu krajem godine od ove proizvodnje ostane čista zarada od oko 5.000 evra, ali je u to uloženo dosta truda i muke. Kaže, da kada je sve počinjao, očekivao je više. U lokalnoj poreskoj administraciji, tačnije Direkciji za poljoprivredu je bilo obećanja da će dobiti hladnjaču, sušaru i slično. Medjutim, na kraju toga nije bilo.

Pomoć lokalne samouprave

Doduše zahvalan je Direkciji jer je dobio 600.000 dinara podsticaja po osnovu pokretanja poljoprivrednog gazdinstva, što je iskoristo za sadnice. Jednostavno, otišao je u lokalnu samoupravu i rekao im šta planira. Bilo im je čudno jer je reč o kraju gde svi ostali traže podsticaj za jagodu, malinu, kupinu, trešju. Bio je prvi, koji živi u selu Matijevci (21 kilometar udaljeno od Šapca, a 12 kilometara od opštine Vladimirci) koje je od potonje opštine dobio sredstva.

Aronija u Šarčevićevom zasadu

Prerada ključna za profit

Momčilo je na vreme uvideo što mnogi nisu, a to je da se samo u višem stepenu obrade poljoprivrednog proizvoda nalazi mogućnost za veću zaradu. Jeste ga nepostojanje organizovanog otkupa nateralo da celu proizvodnju "pretvara" u sok, čajeve ili rakiju od aronije, ali činjenica je, kaže, da ima organizovanog otkupa, da bi samo polovinu aronije prodavao kao sirovu, ostalo bi opet prerađivao. Polako i širi svoju paletu proizvoda. Prošle godine je ispekao 150 litara rakije od aronije i pola je prodao, dok je čaja imao negde oko 100 kilograma.

Šta bi danas Momčilo ispravio da je na početku priče?

"Posadio bih zasad, pa ga postepeno povećavao. U početku sam imao po 4.000 boca koje nisam uspevao da prodam. Evo, tek sada sam uspeo da prodam 5.800. Sad samo da zadržim kvalitet i normalno, cenu. Pre 2 godine sam bocu soka prodavao za 800 dinara, a sada za 500. Mora da se to sve ukalkuliše, postoje i drugi proizvođači i konkurencija. Neko ide na količinu, neko na cenu, pa ko šta dobije”, ističe on i dodaje da je kvalitet njegovog soka nesporan. Morao je da uradi i nepohodne analize u Beogradu, kako bi mogao da dobije sertifikat za izvoz u inostranstvo.

Nema odlaganja prerade - mora da se ulaže

Koliko je teško kad je sezona i kad se počne sa berbom, on to dobro zna. Opcija nabrati, pa skladištiti, pa praviti sok kada stigneš - ne postoji. Ima radnike i ceo dan se bere. Koliko se nabere, toliko se preradi, nema odlaganja, aronija ide direktno u flašu. Dnevno se nabere od oko 800 do 1000 kilograma. Toliko i preradi za dan. Ceo period branja traje 6-8 dana. Znaju da ostanu i do pola noći kako bi završili sve.

Uložio je dosta. Ima sistem za navodnjavanje, ali je morao da iskupa bunar dubok 120 metara jer su na tom području vode duboke. Nije imao novca za protivgradnu mrežu i to je za sada, u planovima. Za aroniju vlada predrasuda da uspeva na visokim nadmorskim visinama, ali kod Momčila su brežuljci na 141 nadmorske visine i to se pokazalo dovoljnim za uspeh.

Prodavanje poluproizvoda čist gubitak

On savetuje i drugim proizvođačima da razmišljaju o preradi ili da pokušaju da sakupe novca za sušaru i hladnjaču i ostanu na sirovom proizvodu. "Malina je pre dve godine koštala 200, a ove godine 80 dinara. Cena kupine je 35 dinara. Treba ići na preradu. Tu nema zarade, to je čist gubitak prodavati poluproizvod", ističe Šarčević.

Sve što radi ovaj čovek, može da bude pouka radnicima koji su ostali bez posla ili dobili otpremninu da se okrenu sličnim poslovima kao on. Da ne čekaju da im nešto padne sa neba, već da razmisle kojim resursima raspolažu -  bilo da je to očeva zemlja, neko znanje, nerazvijeni hobi, zanatska veština… Odluče se da pokušaju i realizuju svoje  potencijale.


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta poreklom iz Severne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na evropskom se kontinentu najviše gaji u Rusiji, Poljskoj, Češkoj... Više [+]

Tagovi

Momčilo Šarčević Aronija Matijevac Šabac Prerada Rakija Čaj Džem


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.