Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolest kruške
  • 12.07.2022. 07:30

Rđa kruške: Kako prepoznati simptome i koje su mere suzbijanja?

Na listovima se uočavaju rđaste pege, a na granama rak rane. Bolest može dovesti do propadanja stabala.

Foto: Depositphotos/smironovm
  • 572
  • 24
  • 0

Rđa kruške je oboljenje koje se veoma često javlja na ovom voću, ali i drugim srodnim vrstama iz roda Pyrus. Izaziva je gljivica Gymnosporangium sabinae. Oni koji nisu suzbijali ovu pojavu u proleće i jesen, sada imaju priličnih problema. 

Primarni domaćin je kleka, dok je kruška alternativni. Spore gljivice raznosi vetar na velike udaljenosti.

Kako prepoznati simptome?

Prvi simptomi se na listu kruške mogu primetiti krajem proleća, obično početkom maja. Male narandžasto-crvene pege se javljaju na mladim listovima. One rastu i sredinom leta imaju prečnik od jednog do tri centimetra. U okviru pege na naličju lista pojavljuju se zadebljanja, a krajem avgusta i početkom septembra formiraju se roščići ili prstasti izraštaji.

Na jednom listu javlja se više pega. Kod jakih zaraza dolazi do sušenja i prevremenog opadanja listova. Ponekad su zahvaćeni izdanci i plodovi.

Na grančicama i granama, posebno mladih stabala, nastaju rak rane koje ne zarastaju. Sledeće godine stablo daje manji rod. Ako dolazi do pojave bolesti iz godine u godinu, biljka postaje sve slabija i na kraju propada.

Na kleki se simptomi javljaju u rano proleće, kad temperatura vazduha dostigne vrednosti od šest do osam stepeni Celzijusa. Na granama se javljaju zadebljanja, rak rane, gde se razvija gljivica. Kada je temperatura iznad 10 stepeni oslobađaju se spore koje raznosi vetar. One padaju na listove kruške, gde klijaju i šire infekciju.

Mere suzbijanja

Postoje različite mere zaštite od ove bolesti. Najbolje je sprečiti pojavu oboljenja. Jedna od njih je uzgajanje otpornih sorti. Iako treba napomenuti da ne postoji takva koja je totalno otporna na infekciju. Viljamovka, na primer, pokazuju umerenu osetljivost.

Postoje i one koje pokazuju dobru otpornost na ovo oboljenje, ali su one manje zastupljene na našem području. Kod kasnih sorti radi se o prividnoj otpornosti, jer se simptomi kasnije pojavljuju i uočavaju.

Ne postoji sorta koja je potpuno otporna (Foto: Depositphotos/Chretien)

Zato treba primenjivati agrotehničke i mehaničke mere. Na početku oboljenja, kada tek uočite zaražene pojedinačne listove ili grane, možemo odrezati i spaliti sve što nam se čini sumnjivo ili pokazuje simptome. To važi i za krušku i za kleku ako je u blizini. Spaljivanje uraditi izvan voćnjaka.

Svake jeseni sakupiti i spaliti opalo lišće, obraditi zemlju oko stabala. Treba ih prihranjivati đubrivima koja su bogata fosforom i kalijumom.

Najpouzdaniji način suzbijanja je upotreba preparata na bazi bakra u vreme kretanja vegetacije. Temperatura vazduha treba da je oko 10 stepeni Celzijusa, maksimalno do 12. Kod tretiranja kleke najvažnije je dobro okupati unutrašnjost gde se nalazi žarište infekcije. Tome doprinosi slabo provetravanje središta žbuna. Tretman se ponavlja posle sedam do 10 dana, ali se koristi rastvor manje koncentracije.

Od prirodnih preparata može se koristiti rastvor od pepela pre otvaranja pupoljaka. Upotrebljavaju se i preparati od nevena, divizme i poljskog rastavića.

Hemijski fungicidi koriste se u rano proleće i kasnu jesen kada temperature nisu visoke. Prilikom tretmana potrebno se zaštiti. Primenjuju se tokom jutra ili večeri kada je vreme suvo i nema vetra.


Tagovi

Kruškin pikac Gymnosporangium sabinae Bolest kruške Suzbijanje Simptomi Rđa kruške


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.