Pretraživanje tekstova
Marko Gavrilović koji se sa svojom porodicom bavi proizvodnjom i otkupom voća, misli da bi dosta mladih ostalo i radilo na selu kada bi imali siguran plasman i zagarantovanu cenu.
Mladi poljoprivrednik Marko Gavrilović iz Topolskog sela Vinča ostao je na porodičnom imanju i nastavio stazama svojih predaka da obrađuje zemlju i gaji voće. Iako situacija u poljoprivredi prema njegovim rečima, nije najbolja, sa puno ljubavi uzgaja nekoliko vrsta voća, prenosi Toppress.
"Gajimo jabuku, šljivu, breskvu, grožđe. Ova godina je bila specifična jer nas je tri puta zakačio grad i velike su štete. Zbog toga prve klase skoro da i nije bilo, veoma malo breskve i nektarine koja je bila oko 80 dinara po kilogramu. Jabuku i grožđe je najviše oštetio grad i kod ovog voća biće smanjen prinos i sledeće godine", rekao je Gavrilović.
On ističe da je voćarima iz godine u godinu sve teže i da zbog toga mladi njegovih godina sve češće odlaze u grad i posao nalaze u fabrikama. Da bi se motivisali da kao i on ostanu na selu i rade na sopstvenom imanju potrebno je, prema njegovom mišljenju, obezbediti ono osnovno što ih godinama muči.
"Moja porodica i ja radimo proizvodnju i otkup voća. Mislim da bi dosta mladih ostalo na selu i radilo ovaj posao kada bi imali siguran plasman i zagarantovanu cenu. To je osnov da ostanemo tu. Evo na primer, mi smo u minusu na jabuci zbog grada, zato je potrebno da i podsticaj za protivgradnu mrežu bude dostupan svima. Trebalo bi i da se otvaraju fabrike za preradu voća da bi imali gotov proizvod i da cena bude korektna, kako bi koliko-toliko pokrili troškove", kaže ovaj voćar dodajući da u Topoi nedostaje takva jedna fabrika za preradu i da bi ona svima mnogo značila.
On dodaje da je koristio podsticajne mere za kupovinu traktora.
Tagovi
Vinča Marko Gavrilović Gajenje voća Fabrika za preradu Prerada voća Plasman voća Subvencije
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.