Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Podloge
  • 26.09.2022. 13:30

Slabo bujne podloge su i dalje pravac u kom će se voćarstvo razvijati

Koje podloge dominiraju u voćarstu na našim prostorima, koje su im prednosti i mane, kakve trendove možemo očekivati, otkrivaju nam tri stručnjaka u voćarstvu, Nenad Magazin, Bojan Kecman i Dominik Vuković.

Foto: Maja Celing Celić
  • 510
  • 53
  • 0

"Priča o podlogama je toliko široka jer one deluju na jako puno parametara u samoj sorti, na bujnost, kvalitet i izgled ploda, početak vegetacije, klijavost polena. Ali, ne treba voćari mnogo da se opterećuju, njima će struka preporučiti ono što je najkvalitetnije za njih", ovim je rečima razgovor o temi zaključio predstavnik Odseka za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek Dominik Vuković.

Zaključku je prethodio iscrpan pregled onoga što se danas koristi u voćarstvu, što se preporučuje s obzirom na nedostatak radne snage, štetočine, klimatske promene, prvenstveno sušu koja je i bila povod ovoj temi. Dakle, u nedavnom intervjuu sa Goranom Frukom dalo se zaključiti da se u sušnijim godinama preporučuje koristiti bujnije podloge.

Ništa bez navodnjavanja

Vuković kaže kako instituti i oplemenjivačke kuće imaju selekcione programe na novim podlogama, izlaze s novim rešenjima za novonastalu situaciju. Smatra da nije rešenje da se vraćamo na stare jer se tehnološki napredak javlja i u voćarstvu.

"Iako, to što je nešto staro, ne znači da nije dobro. Imamo stare sorte jabuka koje su kvalitetne i zaslužuju svoje mesto u ekstenzivnim voćnjacima, organskoj proizvodnji, ali to ne možemo reći za sve sorte", uvodi nas u priču uporedivši to i s podlogama gde treba posmatrati otpornost na određene uslove, kao što je ovogodišnja suša. Ali, Vuković odmah na početku postavlja polaznu tačku, a ta je da intenzivnog voćarstva nema bez navodnjavanja.

"Treba osigurati natapanje, zadnjih godina ne samo za jabuku nego za sve vrste, osim eventulano onih koji se sade u retkim sklopovima, gde je manji broj stabala po hektaru, kao što je orah. Ali, i tu je navodnjavanje dobrodošlo, ali nije neophodno", poručuje.

Dominik Vuković u oglednom zasadu Instituta za poljoprivredu

Za početak treba pojasniti kako se podloge dele na generativne i vegetativne.

Generativne su nastale iz semena i jako su bujne.

"Razvijaju krošnje do 10 i više metara i nemaju mesta u intenzivnoj proizvodnji. Zato se i išlo se na smanjenje bujnosti kako bi voćke bile na dohvat ruke pa se prešlo na srednje bujne", priča nam ovaj stručnjak dodajući da su to uglavnom vegetativne podloge kao što je kod jabuke MM106 koja naraste 3,5 do četiri metra, ne traži oslonac u vidu žice i stupova. One su bile prelaz prema slabo bujnim, a onda i kržljavim poput najpoznatije M9, koje danas viđamo u intenzivnim voćnjacima.

Bilo je važno da plodovi budu na dohvat ruke, kako bi se povećala efektivnost rada, od rezidbe do berbe. Njima se povećava i kvaliteta ploda jer je povoljno raspoređen odnos rodnosti i vegetativnog porasta.

"Na bujnim podlogama, ukoliko se ne orezuju, a teško je ako su krošnje velike, imate mnogo više lisne mase i vegetativnog porasta nego plodova i tu dolazi do neravnoteže", komentariše dodajući da su zato slabo bujne i dalje smer u kojem će se voćarstvo razvijati.  

Srednje bujnu MM106 vratiti u poluintenzivne voćnjake

Kod jabuka su srednje bujne M26 i M126. One ne zahtevaju armaturu, mogu se uzgajati bez pomoći žice. Ali, mreže protiv tuče se preporučuju, s obzirom na toplotne talase. One uvelike pomažu prilikom zaštite voćnjaka od direktnog sunčevog zračenja i zasenjivanjem pomažu smanjenju šteta od ožegotina i toplotnog stresa.

"Ove godine smo videli da su se i u navodnjavanim voćnjacima listovi prilikom najtoplijeg dela dana, na 38 i 39 Celzijusovih stepena počinjali uvrtati. To su ekstremno stresni uslovi za voćku. Ona svoje fiziološke procese prebacuje u mod preživljavanja, više joj nije bitna količina i kvaliet ploda, nego da taj period prođe sa što manje štete", opisuje Vuković dodajući da je kvaliteta ploda slabija, plodovi sitniji, deformisani, vide se i mrazni prstenovi koji se vuku iz prolećnih perioda.

Bujnije rasprostiru veću korenovu mrežu i iz tog razloga mogu apsorbovati više vode i mineralnih materija. Ona zbog većeg volumena korena može iz rezervi u zemlji povući više vode nego kržljava.

"Smatram da podloga srednje bujnosti, kao što je MM106 koja je praktično izbačena iz intenzivne proizvodnje, može biti dobro rešenje za poluintenzivne voćnjake u organskoj proizvodnji, tolerantna je prema krvavoj vaši, štetočini koji je dosta zastupljen u intenzivnoj, kod M9", preporučuje.

Nadalje pojašnjava kako M26 spada u grupu slabo bujnih, a koristi se za kržljave sorte kao što je grupa crvenog delišesa.

To su, objašnjava, spur tipovi (rode na kratkim rodnim grančicama, op.a.). "Oni nemaju bujan bujan, vegetativan porast i treba da budu kalemljeni na bujniju podlogu, dok sorte kao što je jonagold, fudži, one su kao sorte bujne i kaleme se na kržljave kao što je M9."

Ništa bez navodnjavanja

Zanemarena šljiva

Kaže kako kod šljive danas ima puno podloga, ali se samo nekoliko koristi u rasadničarskoj proizvodnji. Standard je Prunus myrobalana, semenjak, poznatiji kao ringlov, podloga koja se koristi dugi niz godina.

"Ona se u zapadnim razvijenim voćarskim zemljama polako napušta zato jer ima više mana nego koristi", kaže Vuković pojasnivši da su neke od mana to da tera puno korenovih izdanaka, semenjaci su neujednačeni kao i inače podloge koje su stvorene generativno. Pozitivno je to što rasprostire duboku korenovu mrežu i u sušnim godinama dobro podnosi sušu. 

"Kod šljive imamo dve vegetativne, saint julien i vavit. Vavit je nova podloga koja se koristi i za kajsiju i za šljivu", dodaje Vuković.

Nadalje pojašnjava da ona nije kržljava, ali je 30 odsto manje bujnosti u odnosu na standard, semenjak. Proizvodi se in vitro, u laboratoriju, kulturom tkiva, a nastala je u Austriji u rasadniku Šrajber, gde je vlasnik na sorti Vagenheim uočio jedno stablo manje bujnosti, za koje je ocenio da bi moglo biti perspektivna podloga. Na taj način je ona za 20 godina postala dostupna u proizvodnji. 

Nema dovoljno stonih sorti šljiva

Osim ove tri, još ih je u istraživanju, a tolerantne su na šarku šljive, budući da su semenjak, saint julien i vavit osetljive na to virusno oboljenje.

"Instituti koji rade na selekciji voćnih podloga, idu u stvaranje otpornih kao što su docera ili dospina, nemačke podloge koje se polako uvode u intenzivnu proizvodnju, a tolerantne su na šarku", objašnjava Vuković.

Gizela 6 i 5

Za trešnju i višnju je standard bujna podloga Prunus avium ili Prunus mahaleb, standardni semenjaci koji se koriste dugi niz godina. Za intenzivnije zasade koji žele da imaju ujednačeniji sklop i više biljaka po hektaru, ide se na podloge gizela 6 i gizela 5. 

"Imamo i gizelu 3 koja je još kržljavija. One imaju veće zahteve prema plodnosti zemlje, zahtevaju navodnjavanje, i primetio sam ove godine da oni koji nisu zalivali gizelu na okućnicima ili u zasadima, te su se podloge su osušile. Izuzetno su osetljive na nedostatak vlage", prepričava Vuković pa ponavlja da bez navodnjavanja u voćarstvu nema ništa. 

"Ako se ne može navodnjavati, bolje je ići na generativne podloge koje su bujnije, ali tada ne govorimo o intenzivnoj proizvodnji, eventualno za zadovoljenje lokalnog tržišta i vlastite potrebe."

Podloge za krušku

Kod kruške je semenjak divlje kruške Pyrus Communis takođe standard koji se u intenzivnoj proizvodnji koristi samo kod sorte viljamovke koja se ne može kalemiti na dunju. Vuković ističe da ona isključivo traži kalemljenje na semenjak divlje kruške ili se mora proizvoditi s međupodlogom. Reč je o bujnoj, generativnoj podlozi. 

Ali, tu su i vegetativne, kao što su dunja Ba29 i dunja MA te jedna još manje bujna, dunja MC.

"Sve one su srednje bujnosti, ali isto različitih zahteva prema tlu. Dunja MC je slabije bujnosti, ali je u istočnoj Slavoniji osetljiva na izmrzavanje, u godinama s temperaturom -15°C i niže. Dakle, nije prikladna za hladna kontinentalna područja nego za nešto toplije krajeve", preporuka je ovog stručnjaka. 

Riskantna i zanemarena kajsija

Kajsiji smo u razgovoru sa Vukovićem posvetili više pažnje. Zaključili smo kako ovo voće svi vole, upotrebljava se za pekmez, destilat. Ali, površine su se drastično smanjile najviše zato jer rano kreće sa vegetacijom i osetljiva je na prolećne mrazeve, zato je veliki deo zasada iskrčen. Zahteva najbolje voćarske položaje, vinogradarsko voćarske, povišene terene sa nadmorskom visinom oko 200 metara. 

Kajsiju je riskantno uzgajati 

Kajsija se najviše kalemi na semenjak Prunus mirabunale, odnosno ringlov koji nije potpuno kompatibilan sa kajsijom što znači da one u sedmoj, osmoj i kasnijoj godini počinju obolevati od različitih fizioloških bolesti, najčešće to bude skup monilije i gljivičnih te bakterijskih bolesti koje se nazivaju apopleksija, što je uopšteni naziv za odumiranje kajsije. Kaže da se kod nje ide i na međupodloge te nove vegetativne  kao što je vavit ili seint juline koji imaju bolju kompatibilnost sa kajsijama.

Breskve i nektarine 

Kod breskvi i nekatrina imamo dve značajne podloge.

"To je Prunus persica, semenjak vinogradarske breskve i ona je izvrsna, možda i najbolja na tlima gde nema fiziološki aktivnog kreča. Tamo gde postoji problem s krečom, gde su karbonati viši, ide se s GF677", preporučuje naš sagovornik. 

Kaže da je to izuzetno bujna podloga na koju se cepe breskva, nektarina i bajam. Ona je tolerantna na sušu, rasprostire duboko korenovu mrežu i na njoj se mogu uspešno uzgajati ove tri vrste.

Orah i leska

Kada je reč o orahu, sadnice koje su namenjene za plantažnu proizvodnju ploda kaleme se na semenjak, Juglans regia, domaći orah ili pak Juglans nigra, crni orah. Vuković kaže da su višestruke prednosti kalemljenog oraha jer on mnogo pre prorodi i daje ujednačene prirode i brži ulazak u rod.

Kod leske se koriste dva tehnološka smera. Jedan je sadnja izdanačke leske, razmnožene vegetativno kao i kalemljene koja se kalemi na Corylus colurnu ili medveđu lesku. Izdanačka je zastupljena s više od 90 odsto u strukturi zasada i proizvodnje sadnica. Ima jako mnogo izdanaka, dugovečna je, nešto kasnije prorodi u odnosu na kalemljenu. 

Ona koja je kalemljena na medveđoj stvara bujniju korenovu mrežu, otpornija je na sušu, bolje se ukorenjuje i pre prorodi.

"Bitno je naglasiti da je u prvim godinama navodnjavanje presudno. Ako posadite voćnjak kasno u proleće, bez navodnjavanja imaćete veliki gubitak sadnica usled sušenja, čak i kod oraha i leske", upozorava Vuković. 

Podloge otporne na bolesti

Treba napomenuti da se u voćarstvu podloge mnogo sporije razvijaju nego sortimenti. Ali, saznajemo da je kod jabuke stvorena jedna koja je tolerantna na Apple ploriferation, proliferaciju jabuke, virusnu bolest koja je opasna i u zasadima i u matičnjacima. Za nju nema hemijskih rešenja osim krčenja zaraženih stabala.

"Imamo već podloge na tržištu koje su tolerantne na virus. Koriste se u matičnim zasadima kako bi imali pre svega zdrav reprodukcijski materijal iz kojeg će se proizvoditi sertifikovani bezvirusni sadni materijal", kaže Vuković. 

Kod kruške je vrlo opasna bolest Pear decline, propadanje, odumiranje kruške. Prenosi ga kruškina buva, virusnog je porekla, a kada se stabla zaraze, nema leka, osim krčenja. Naš sagovornik kaže da je u Nemačkoj ta podloga u istraživanju, i za sada pokazuje jako dobre rezultate. 

Naučnici su pronašli i rešenje i za krvavu vaš na koju je osetljiva jabuka na podlozi M9 - selekcionisali su novu seriju podloga ženeva, poreklom sa univerziteta Cornell iz SAD-a. Prema istraživanjima pokazuje jako dobre rezultate na ponovnu sadnju, na istim površinama što je inače opasno zbog nematoda i bolesti koje ostaju u zemljištu.

"Dakle, imaćemo podloge koje će se koristiti za ponovnu sadnju jabuke i one koje su otporne na erviniju, odnosno bakterijsku palež, i toleratne na krvavu vaš. To su problemi koji su se hemijski rešavali, ali nauka je iznašla rešenja i pronašla nove podloge koje će verovatno biti u budućnosti više korišćene, smanjiti upotrebu pesticida u suzbijanju bolesti", zaključio je Vuković. 

Traže se rešenja za virusne bolesti

U Srbiji slabije navikavanje na nove podloge

Prema rečima Nenada Magazina, profesora novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, za razliku od uvođenja novih sorti, kod nas navikavanje i rasadničara i proizvođača na nove podloge ide mnogo sporije. Vodeći razlog je kaže to što njih nije lako proizvesti, za razliku od sorti gde se grančice i sorte naveliko zloupotrebaljavaju i lako je doći do sadnog materijala bez plaćanja bez licenci.

"To dovodi do toga da se kod nekih voćnih vrsta ne odmičemo od podloga koje su pre svega jeftine, lako se od njih proizvode sadnice. Zato imamo situaciju da danas imamo iste kao i pre 20 do 40 godina", kaže Magazin. 

Kod jabuke standard M9, s novijim klonovima koja je raširena u savremenim zasadima.

"Ima mesta i za druge srednje bujne na zemljištima koja su lošija, peskovita, kada nema mogućnosti navodnjavanja ili kod strmih terena."

Kod kruške je standard divlje kruške za područja gde su zemljišta izrazito krečna i gde nema mogućnosti intenzivnijeg navodnjavanja te vrlo malo MC podloge, standardne.

"U svetu postoje i novije koje kod nas za sada nisu u nekoj meri zaživele, pre svega jer su ove dovoljno dobre. Možda i ne moramo ići dalje."

Sivo tržište rasadničarstva u Srbiji: Kupiš jedno - dobiješ drugo?

Kaže kako kod koštičavog voća, prvenstveno šljive, imamo 95 odsto, ako ne i više zasada na džanarici, ringlovu. Potvrđuje ono što je i Vuković rekao.

"Ona podnosi različite uslove, loša, teška zemljišta, a dobra je i na laganima, dobro podnosi i sušu, ali u intenzivnoj proizvodnji ne može dati zadovoljavajuće rezlutate kao druge, ali ima i puno mana", ističe Magazin pa dodaje da zbog toga insistiraju da se u voćarstvu Srbije u proizvodnji šljive koja je najznačajnija koštičava vrsta, uvedu i nove slabije bujne podloge, kao što je vavit i vajva, ali i neke druge koje su dostupne.

"Ali, za njih se mora platiti licenca, moraju se nabaviti kod ovlašćenog distributera, proizvođači sadnog materijala ga ne mogu razmnožavati tako lako za razliku od grančice koju mogu skinuti gde hoće", komentira. 

Kod trešnje su uspeli da ubace u proizvodnju slabije bujne gizelu 5 i gizelu 6, zahvaljujući želji proizvođača da se bave intenzivnom prozvodnjom te voćne vrste.

"A to nije bilo moguće ako imate divlju trešnju kao podlogu. Možete vi imati intenzivan zasad i na bujnijim, ali prednosti slabije bujnih su nemerljive ukoliko imate mogućnost u potpunosti biljci dati navodnjavanje, fertirigaciju, zaštitu protugradnom mrežom", nabraja i kaže kako one tu dolaze do izražaja, jer mnogo ranije počnu rađati, kvalitet plodova je veći i proizvodnju je lakše kontrolisati. 

U proizvodnji breskve su i dalje ograničeni na vinogradarske.

"Koristi se nešto GF poodloga, ali generalno kod koštičavog voća nemamo vegetativno razmnoženih iz već navedenih razloga. Kod kajsije je podloga dženerika, ili duplo kalemljenje gde se opet ide na to da sadnica bude jeftinija." 

"Temelj prozivodnje je sadnica. Ako želite sadnice za 60 do 100 dinara dobićete kvalitet koja odgovara toj ceni", kaže dodajući da se stvari ipak menjaju, a najveći uticaj imaju ogledna polja poput onoga u blizini Novog Sada gde se sadnice mogu unapred naručiti. 

"Ako 2024. godine planirate sadnju, onda 2022. morate dogovoriti prozivodnju. Rasadničaru nije isplativo ako nije dogovoreno", zaključuje Magazin. 

Jabuke na slabije bujnoj podlozi

U BiH džanarika i dalje najzastupljenija

Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini, izvestio nas je voćar i savetodavac u Ministarstvu poljoprivrede RS, Bojan Kecman. Kaže da se kod krušaka ipak u ovogodišnjoj suši, kao podloga, najbolje pokazala divlja kruška, čak i u voćnjacima u kojima nije bilo navodnjavanja. Na stablima je bilo nešto krupnijih plodova, a da je početkom osmog meseca palo 15-20 litara po metru kvadratnom, posledice suše bile bi još manje.

"Ovako, u zasadima gde u proleće nije bilo šteta od mraza, a u kojma nije bilo navodnjavanja, rod je umanjen za 20-30 odsto", otkriva.

Kaže kako su najviše zastupljene sorte viljamovka, santa marija i abate fetel, uglavnom na sijancu, od 80-90 odsto.

"Sejanac bolje podnosi i mrazeve, ako traje dva do tri sata. Uz to, sijanac kao podloga ima jednu centralnu žilu koja ide u dubinu i nekoliko jačih sa strane. Zato lakše podnosi sušu, za razliku od stabala koje su kalemljene na dunju", napominje dodajući da su tamo u voćnjacima najviše zastupljene dunja MA i Ba 29 kao podloge.

"Plići im je koren, slabije su otporne ne mrazeve i zaista im treba navodnjavanje. Slabije su bujna stabla u odnosu na ona na sejancu. Ove godine su se stabla morala zalivati svaki drugi dan jer su sunčevi zraci bili toliko jaki da je u prvih 30 centimetara dubine, zemljište bilo potpuno suvo", priseća se Kecman koji smatra da će sejanac u tamošnjim zasadima ostati dominantna podloga. 

Kod jabuka se M9 pokazala otpornija na sušu ove godine.

"Koren joj dopire do 40, najviše 50 centimetara u dubinu i širinu zbog čega je potreban naslon jer u slučaju jačeg vetra, dolazi do loma stabla. Potrebno joj je navodnjavanje otprilike svaki treći dan kada je jak sušni period", preporučuje. 

Kaže kako je MM106 najbolja kod jabuka ako govorimo o otpornosti prema suši. Stabla su izdržala i u voćnjacima u kojima nije bilo navodnjavanja.

"Njena mana je što je srednje bujna mada su u praksi stabla na njoj visoka i bujna, naročito sorta greni smit. Koren dublje prodire u zemlju i može duži period izdržati bez padavina."

Naglašava da se kod šljiva i ove godine pokazalo da je ona kalemljena na džanarici bez premca po pitanju otpornosti prema suši.

"Ta činjenica još više dobija na značaju ako se zna da je šljiva, u ovoj godini, izuzetno dobro rodila i opterećenost stabla rodom bila je mnogo jaka. Na terenu se videlo da su u voćnjacima bez navodnjavanja stabla na džanarici izdržala sušu skoro do početka berbe, a u onima sa navodnjavanjem nije bilo problema", komentariše uz zaključak da džanarika kao podloga ima jak, dubok i razgranat koren koji odlazi daleko od stabla i traži vodu i hranljiva zbog čega je ona u BiH zastupljena gotovo 100 odsto. 


Foto prilog


Tagovi

Podloge Jabuka M9 Podloga za jabuku Podloga za šljivu Podloga za trešnju Bujne podloge Slabo bujne podloge Dominik Vuković Nenad Magazin Bojan Kecman Vavit


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.