Povećana vlažnost i kišno vreme praćeno povremenim pljuskovima idealni su za širenje bolesti, naročito posle dugotrajnog sušnog perioda. Da li je kasno za delovanje?
U nižim krajevima ubrzo se završava berba šljiva. Trulež plodova redovno se javlja u voćnjacima, čak i onim u kojima je pre berbe odrađena hemijska zaštita. Bolest, Monilia fructigena, brzo se širi i ne treba joj mnogo vremena da zahvati plod. Najviše i najčešće oboljevanju izloženi plodovi koji su u seni ili oštećeni od grada, savijača, osa i stršljenova.
Povećana vlažnost i kišno vreme praćeno povremenim pljuskovima idealni su za širenje bolesti, naročito posle dugotrajnog sušnog perioda. Spore se šire s jednog na drugi plod zahvaljujući vetru i insektima i često se dešava da u krošnji vidimo i po nekoliko mumificiranih plodova koji na sebi imaju bele konidije. Do širenja dolazi i tokom transporta, dodirivanjem i pritiskanjem plodova, kao i tokom čuvanja u skladištima, a poznato je da se šljiva ne može dugo čuvati u hladnjačama.
Monilia fructigena često se zajedno javlja sa Moniliom laxa, bolešću sušenja cvetova i grana šljiva koja se pojavljuje posle cvetanja ali je prisutna u voćnjaku i posle berbe. Poznato je da ova bolest uzrokuje sušenje plodova, grana, pa i propadanje kompletnih stabala.
Ako se šljiva bere za rakiju, što je uglavnom slučaj u ovoj godini, trešenjem i kupljenjem zrelih plodova, u roku od dva do tri dana, dolazi do pojave truleži jer se ne pazi na to da se plodovi ne oštete. Imajući u vidu da je ova godina bila sušna, došlo je do ranijeg zrenja pojedinih sorti, kao i neravnomernog zrenja na sortama čija je berba u toku, pa se dešava da dosta plodova opada zbog čega se kupljenje opalih plodova vršilo u nekoliko navrata.
Do manje pojave bolesti dolazi ako se radi i letnja rezidba jer nema zadržavanja vlage u unutrašnjosti krošnje, a plodovi su više izloženi suncu. Što se tiče upotrebe zaštitnih sredstava u voćnjacima u kojima se primenjuju hemijske metode, odnosno, pesticidi, poslednje prskanje trebalo bi da se uradi tri sedmice pre berbe jer nema mnogo sredstava dostupnih na tržištu, sa karencom od sedam ili 14 dana.
I sa upotrebom insekticida ne bi smelo da se ide ne 14 dana pre berbe. U svakom slučaju, prilikom izbora fungicida i insekticida, proizvođači bi trebalo da se konsultuju sa svojim savetodavcem.
Ako ne želite primeniti pesticide, primećeno je da se koliko-toliko efikasna zaštita plodova od truleži može postići upotrebom sode bikarbone, u dozi od kilogram i po do dva kilograma, u 1.000 litara vode. Soda će smanjiti površinski napon i umanjiti formiranje spora gljivice kojima je potrebna kisela sredina za formiranje i oslobađanje.
Dobra je i za smanjenje truleži plodova malina i ostalog voća. Uz nju se može dodati i nekoliko kesica praška za pecivo koji ima sličnu ulogu.
Tagovi
Autor