Pretraživanje tekstova
Pravo je vreme za tretman kajsije, breskve, višnje, trešnje, šljive i drugog koštičavog voća radi peventivnog delovanja kada je reč o moniliozi. Ovu bolest uzrokuje parazit Monilinia laxa, a ogleda se u sušenju cvetova, grančica i mrke truleži plodova.
Pravo je vreme za tretman kajsije, breskve, višnje, trešnje, šljive i drugog koštičavog voća, radi peventivnog delovanja kada je reč o moniliozi. Ovu bolest uzrokuje parazit Monilinia laxa, a ogleda se u sušenju cvetova, grančica i mrke truleži plodova.
Infekcija može da se javi na početku cvetanja, piše za sajt Poljoprivredne stručne službe Srbije master inženjer poljoprivrede Nevena Nikolić. Spora patogena dospeva na žig tučka, klija i potom se probija u unutrašnjost cveta.
Delove koji su zaraženi prepoznaćete po sivoj prevlaci i suvim cvetovima mrke boje, koji se prilepljuju uz mladar. Gljiva potom prelazi na peteljku, pa u mladar i grančice. Na njima se pojavljuju pege mrke boje. Mladar se suši i izumire. Ovo se najčešće dešava sa kajsijom, breskvom i višnjom.
Ovaj parazit uništava cvetove, naročito kod višnje, kajsije, i nekih sorti šljiva, a to značajno smanjuje prinos. Do gubitaka koji mogu da budu i veći od 50% može doći i kasnije - truljenjem plodova.
Ova pojava nastaje u vreme sazrevanja. Prepoznaje se po manjim okruglim mrkim pegama tamo gde je bila neka povreda ili rana, koju su izazvali insekti. Sazrevanjem, trulež se širi, a tkivo koje je inficirano se razmekšava. Na površini ploda se pojavljuje koncentrični krugovi kao beličasta prevlaka. Zaraženi plodovi se suše i pretvaraju u mumije.
Kako bi se ovaj problem rešio, potrebno je ispoštovati najznačajnije agrotehničke i hemijske mere:
Foto: Gunilla / Flickr
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Monilija Monilinia laxa Koštičavo voće Simptomi
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.