Pretraživanje tekstova
Nemci najviše vole jabuke kojih pojedu 21,3 kilograma godišnje po glavi stanovnika. Na drugom mestu su banane kojih jedu skoro upola manje, odnosno 12,4 kg. Stono grožđe je na trećem mestu kog se pojede 5,3 kilograma po glavi stanovnika godišnje.
Sveže, i to sezonsko voće, uz povrće je najzdraviji izbor u današjoj ishrani, u kojoj preovladava prerađena hrana ili ona koja dolazi s drugih krajeva sveta.
Zato je zanimljiva informacija o tome da, prema podacima nemačke Savezne kancelarije za hranu i poljoprivredu, Nemci godišnje, po glavi stanovnika pojedu čak 69,5 kilograma voća. To je gotovo 200 grama voća dnevno, odnosno 2 jabuke prosečne težine, ili manja posudica malina, ili oko šest šljiva, što uopšte nije zanemarljiva količina.
Statistika pomenute kancelarije pokazuje da Nemci najviše vole jabuke kojih pojedu 21,3 kilograma godišnje po glavi stanovnika. Na drugom mestu su banane kojih jedu skoro upola manje, odnosno 12,4 kg. Stono grožđe je na trećem mestu kog pojedu 5,3 kilograma po glavi stanovnika godišnje, navodi Freshplaza.
Breskvi pojedu 3,9 kg, jagoda 3,5 kg, a bobičastog voća 3,1 kg. Kada je reč o breskvama, one se uzgajaju u Nemačkoj, ipak ih više uvoze kao svežu namirnicu ili konzervirano voće. S druge strane, jagoda su prošle godine proizveli 140.000 tona, a uvezli 103.000 tona.
Krušaka pojedu 2,6 kg godišnje, a trešanja kojih u južnim delovima države uberu više od 20 hiljada tona, pojedu 2,2 kg po glavi stanovnika. Ispod 2 kilograma, tačnije, 1,9 kg pojedu jagodičastog voća kao što su maline, kupine i slično.
Svake godine po glavi stanovnika se konzumira i 0,9 kg šljiva kojih se u Nemačkoj ubere više od 12 miliona tona. Jednako toliko se pojede i kajsija, 0,9 kilograma po glavi stanovnika godišnje.
Dakle, Nemci bi nam trebali biti uzor jer ovi podaci pokazuju da je, bez obzira što je svet globalno selo i što nije potrebno puno vremena da egzotično voće dođe i na police naših trgovina i dalje popularno domaće, sezonsko voće koje se može kupiti od malih, lokalnih proizvođača.
Tagovi
Potrošnja voća Po glavi stanovnika Kilogrami Nemci Statistika Domaće Sezonsko Voće
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.