Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Malinarstvo
  • 10.11.2018. 12:30

Tunelski sistem gajenja maline daje rezultate

Đorđe Stevanović, preduzetnik iz Požege, već godinama pokušava da proizvođačima maline pokaže i dokaže da se mora menjati način uzgajanja i obrada crvenog zlata. On preporučuje gajenje maline u sistemu tunelskog tipa, kojim se i sam bavi.

Foto: Zvezdana Gligorijević
  • 5.720
  • 193
  • 0

Đorđe Stevanović ima oko hektar zemlje pod malinama, koje gaji pod plastenicima tunelskog tipa. Glavna sorta koju gaji je heritidž, a ogledno radi sorte himbo-top i tulamedžik. Stevanović malinu gaju odavno, a 2003. godine je među prvim u Srbiji sa prijateljem uvezao 1.000 komada sadnice heritidža. Zasadili su je na otvorenom, ali je bila gusta i sitna. Na otvorenom bilo je teže brati u jesen i početkom zime. Nakon odlaska sa grupom poljoprivrednika u Huelvu, u Španiju, video je kako gaje malinu u plastenicima i kada se vratio počeo je taj sistem uzgajanja.

"Od 2010. godine do danas pokušavamo da to prezentujemo ostalim proizvođačima, jer malina ne može da bude artikal koji se proizvodi na tradicionalni način već 50 godina i da se nastavi tako proizvoditi i narednih 50 godina i zarađivati profit", tvrdi Stevanović.

Prinos svake godine u kontinuitetu

Kada je reč o prednostima gajenja maline tunelskog tipa, kaže da malina daje prinos svake godine u kontinuitetu i konstantan prihod.

"Mora se u kontinuitetu raditi. Ove nove sorte, koje su za svežu upotrebu, u svetu sve više u upotrebi. To nije posao ad-hok, kao što je kod vilameta i mikera, da se bere 40 dana, i da bude završeno. Ova malina, koju ja radim, šest meseci se samo bere i tih šest meseci se ostvaruje prihod, obezbeđuje se rad ljudima i plaća realna cena rada. Radnicima se plaća 200 dinara po satu. ali za sve operacije, ne samo berba. U ovakvom sistemu gajenja maline, da bi se obrađivao jedan hektar, potrebno je 10 ljudi da radi 365 dana. U jeku berbe ponekad i do 20 berača", otkriva ovaj malinar.

Đorđe
Mora se u kontinuitetu raditi, napominje Stevanović

Prednost rada u plasteniku je što je leti niža temperatura

On i njegova koleginica Zora Jevremović iako već devet godina rade ovaj sistem gajenja maline, kažu, da još nisu naučili sve.

"U proleće, kada uvržimo pet komada u dužnom metru, to izgleda smešno u plasteniku visokom 4,5 metra, a biljka je visoka 1,70 m. Ali, sada kada se uđe u plastenik, ne može da se prođe. Malina mora da se prereže i ne sme se dozvoliti da izraste, jer može da dostigne visinu i do pet metara. Ovako, kada je prerežem ona će stvoriti bočne grane sa dosta plodova. Prednost rada u plasteniku je što je leti niža temperatura, jer mreža zasenči sunce i ne bije u glavu. Na otvorenom pada kiše i ne može da se bere, a plod bude druga i treća klasa, a u plastenicima se bere svaki dan. U prvom kolu, jer heritidž rađa u dva kola, rod je malo slabiji, i ko nabere 25 kg za deset sati, skidam mu kapu. Sorta heritidž je kasna jesenja sorta u dva roda, čija berba počinje krajem maja i završava se krajem novembra. Znači, šest meseci u kontinuitetu imamo plod maline u svežem stanju za isporuku, a odlična je i za zamrzavanje. Ova malina je čvršća i može da stoji više dana na temperaturi od dva stepena. Kada se pothladi ima dobru kondiciju i može da stoji sedam dana i da se prodaje u prodajnom objektu. Vilamet ne može da stoji ni dva dana u frižideru. Nije za svežu upotrebu", dodaje Stevanović.

Kod njega dolaze iz različith krajeva sveta da vide taj sistem gajenja. Dolazili su iz Novog Zelanda, Bugarske, Ajzerbedžana, Amerikanci, da vide šta i kako se to ovde rade. Međutim, kaže Đorđe, retko ko iz Požege ili Arilja dođe da vidi kako malina izgleda u plastenicima.

Nema dovoljno sveže maline za izvoz

Malinu ne izvozi, jer nema toliko sveže maline da bi pokrili tražene količine. "Najmanji zahtev velikih otkupljivača, i da bi imalo računa da je voze u Evropu, za svežu malinu je 1.500 kg dnevno. Sa 250 kg dnevno za svežu upotrebu, nismo nikome interesantni. Za Moksvu bi čak trebalo i 10.000 kg. Sveža malina ima bolju cenu bilo gde u Evropi, ali mi nemamo tu količinu koja je njima potrebna. Imamo neke proizvođače maline u plastinicima kod Deronja u Vojvodini, Jalovika kod Šapca, u Mladenovcu, Aranđelovcu, najviše u Kraljevu, u Prijepolju i nešto u Požegi, ali opet, to su sve male količine razbacene po Srbiji, koje ne mogu da se prikupe", tvrdi Stevanović.

Prodaja trgovinskom lancu po sistemu ponude

Svežu malinu i borovnicu Đorđe prodaje Delezeu u pakovanjima od po 125 grama i to sistemom ponude - ponude za sedam dana količinu i cenu, a oni biraju šta im odgovara.

"Kada smo počeli da snabdevamo Delezove objekte, cena je prvo bila 22 dinara, pa kada smo vozili u objekte 33 dinara. Danas se malina vozi u njihove centralne objekte iz kojih se distribuira u ostale objekte. Nekada je prodaje bila oko 5.000 kg godišnje, a sada je izašla na oko 70.000 kg. Naša malina se prodaje šest meseci, a onda narednih šest meseci uvoze iz Maroka, Čilea, Španije i Meksika, bar još 30.000 kg. Toliko je prodaju samo zato što je ovde malina u Srbiji u prodajnim objektima jeftinija, nego u Evropi, pa turisti koji dolaze rado je kupuju. Ako ovde plate 10 do 12 evra, u Evropi je oko 30 evra po kilogramu", ističe malinar.

Maline
Za sada prinos 30 tona po hektaru

Njihovo iskustvo najviše se raširilo u Kraljevu

Ove godine ima dobar rod, ali je plod malo sitniji od onoga što se traži. Razlog tome su gusti zasadi i zato planira da sledeće godine napravi ređe zasede, koji će dati krupnije plodove. Za sada ima prinos 30 tona po hektaru, a iduće godine, kada budu ređi zasadi, imaće bolji kvalitet i manje posla za berače.

Obranu malinu čuva na temperaturi od dva stepena i do kupca se transportuje na toj temperaturi. I kupac je čuva na dva stepena, sve dok je ne unese u prodajni objekat, gde se drži na temperaturi do osam stepeni. Tako može da ostane sveža pet dana i sigurno se prodaje u odličnoj kondiciji, a može da ostane i 15 dana sveža.

Poljoprivredno gazdinstvo Stevanović proizvodi sadnice i daje konsultantske usluge za gajenje maline u plastenicima, ali, kaže da je slaba je zainteresovanost. "Srbiji nema prave podrške banaka poljoprivrednicima, a da bi krenuli u ovaj sistem gajenja treba malo više novca u startu, tako da ljudi nemaju pare, a oni koji imaju teško da se usude da ulažu u nešto novo. Naše iskustvo se najbolje raširilo u Kraljevu", zakjučuje Đorđe Stevanović.


Povezana biljna vrsta

Malina

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah posle sadnje, a punu rodnost dostiže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta godišnje. Živi u... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Malina Heritidž Đorđe Stevanović Gajenje maline tunelskog tipa Berba Plastenik Sadnice


Autorka

Zvezdana Gligorijević

Više [+]

Novinar više od 20 godina. Kao dopisnik pokriva veliki deo Zlatiborskog okruga - Užice, Zlatibor, Bajinu Baštu, Arilje, Požegu, Kosjerić, a ponekad i ostale opštine Zapadne Srbije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu