Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stare sorte voća
  • 02.06.2018. 18:30

Vojvođani i Slavonci zajedno u projektu očuvanja starih sorti voća

Katedra za voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Odeljenje za voćarstvo Poljoprivrednog instituta u Osijeku, u saradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje, kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020, vredan 525 hiljada evra, zajednički istražuju stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća, na području Vojvodine, Slavonije i Baranje.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 2.344
  • 446
  • 1

Kao veliki zaljubljenik u stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća, njihov kolekcionar i čuvar, ali i kao novinar koji o njima dosta piše, primećujem da je, u poslednje, vreme sve više zainteresovanih za njihovu sadnju, da se i renomirane naučne institucije sve više bave tom problematikom. Jedan od primera koji to potvrđuju je zanimljiv i nadasve vredan projekat prekogranične saradnje koji sprovode Katedra za voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivrednog fakulteta, u Novom Sadu i Odeljenje za voćarstvo Poljoprivrednog instituta, u saradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje. Oni kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020, vredan 525 hiljada evra, zajednički istražuju stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća na području Vojvodine, Slavonije i Baranje.

"Cilj našeg projekta istraživanja razvoja novih tipova sadnog materijala za voćarstvo zasnovanog na lokalnim izvorima i savremenim tehnologijama je da na terenu Slavonije i Baranje, u 5 slavonskih županija, pronađemo autohtoni genofond svih voćnih vrsta, i sprovedemo pomološke, hemijske i DNK analize, te da iz tih sorti razvijemo nove tipove sadnog materijala od kojih bismo kasnije načinili jedan komercijalni, to jest kolekcionarski voćnjak. Nastojimo da stvorimo kolekciju, naročito onif starih sorti koje nisu komercijalno zastupljene. One mogu biti izuzetno kvalitetan izvor gen-plazme za buduće oplemenjivačke programe", objašnjava magistar poljoprivrede Dominik Vuković, predstavnik Odeljenja za voćarstvo Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Traže stare sorte, prikupljaju uzorke za analize

"Kroz ovaj projekat će biti utvrđena i otpornost autohtonih sorti na glavne bolesti i štetočine, a sprovešćemo i ispitivanje otpornosti na stresne uslove, tako što ćemo uporediti autohtone sa komercijalnim sortama", napominje Vuković.

Projekat je počeo u julu, kaže Dominik Vuković

"Projekat je počeo u julu prošle godine. Tada smo posadili voćne podloge, a sada odrađujemo aktivnosti na terenu. Tražimo stare sorte i prikupljamo uzorke. Već imamo neke uzorke plodova trešanja, na kojima radimo analize. Inače, na terenu je najzastupljenija jabuka jer kod te "kraljice voća" imamo najveći broj sorti. Tu ne treba zanemariti i ostale voćne vrste, naročito koštičave, na primer, breskvu, šljivu, kajsiju… U zavisnosti od lokacija imamo zastupljenost različitih vrsta voća. U zapadnoj i centaralnoj Slavoniji - oko Nove Gradiške, Cernika, Požege - dominantne su jabuke i kruške, oko Erduta, Aljmaša i u Baranji, imamo divne genotipove vinogradarske breskve i kajsije", ističe Vuković.

"Želimo da sačuvamo ono što je vredno za budućnost. Mi stare sorte ne smemo da izgubimo, pa je cilj da ih prikupimo i kolekcionirati, napravimo analize i determinišemo jer te sorte često dolaze pod sinonimima i lokalnim imenima, tako da će se kroz DNK analize, koje će biti obavljene na Poljoprivrednom fakultetu, u Novom Sadu, dobiti preciznija slika onoga sa čime raspolažemo", kaže Dominik Vuković, predstavnik Odeljenja za voćarstvo Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Jednom izgubljena sorta nenadoknadiv je gubitak

Isto rade i stručnjaci i naučnici s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. I oni na području Vojvodine, takođe, prikupljaju značajne autohtone sorte s tog područja. Na kraju projekta koji je predviđen za januar 2020. godine planirano je izdavanje brošure o bogatstvu autohtonih sorti Vojvodine, Slavonije i Baranje.

Značaj ovog programa za unapređenje voćarske, odnosno rasadničarske proizvodnje u regionu, koji je obuhvaćen istraživanjem, je veoma veliki ističe dr Nenad Magazin s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, vodećeg partnera u programu.  

"Okosnicu projekta čini razvoj novih proizvoda koji mogu da učine konkurentnijom rasadničku i voćarsku proizvodnju u projektnom području. Budući da je s obe strane granice voćarska proizvodnja razvijena i, možemo reći u usponu, ovaj projekt daje podstrek rasadničkoj proizvodnji da uhvati korak sa savremenim tehnologijama. Da se voćarima ponude novi tipovi sadnog materijala koji njihovu proizvodnju mogu da učine konkurentnijom. Pored novih tehnologija, drugi stub ovog projekta je korištenje autohtonih sorti, odnosno njihovo vraćanje u voćnjake“, kaže Magazin.

Među starim sortama najzastupljenija je kraljica voća - jabuka

On ističe da je veoma važno očuvanje starih sorti voća (odomaćenih i autohtonih), i da treba još više podsticati njihovo spasavanje. "Stare sorte voćaka važan su deo biodiverziteta koji se mora očuvati. Jednom izgubljena sorta je nenadoknadiv gubitak jer se nepovratno sužava genetska raznovrsnost koja nam je važna u oplemenjivanju i očuvanju vrste. Svaki genotip, sorta, sejanac, može da bude nosilac jedinstvenih gena koji nam mogu pomoći da stvorimo nove, bolje sorte. Takođe, autohtone sorte za deo potrošača nikada nisu izašle "iz mode" i to tržište treba negovati. U nekim zapadnoevropskim zemljama, pojednačna stara stabla voćaka su zakonom zaštićena i slično bi trebalo uraditi i u Srbiji i Hrvatskoj. Svakako, važna mera je i sakupljanje i čuvanje sorti u kolekcijama, u ustanovama kakve su fakulteti i instituti“, naglašava Magazin.

Čuvari starih sorti su velika pomoć naučnicima

Mr Dominik Vuković ističe u ovom programu i značajan doprinos voćara amatera, zaljubljenika u stare sorte koji ih neumorno traže, kaleme i čuvaju od nestajanja. On je pohvalio i prvu veću razmenu plemki starih sorti voća i šumskih voćkarica iz cele Hrvatske koju je ovog proleća organizovalo Udruženje vinogradara i voćara iz Cernika.

"To što ste organizovali u Cerniku je hvale vredna akcija jer da nema zaljubljenika u stare sorte i uopšte u voćarstvo, siguran sam da ovo bogatstvo koje imamo ne bi bilo sačuvano u ovakvom obliku. Takve akcije su dragocene, samo bilo bi dobro i nadam se da će biti u budućnosti takvim manifestacijama dati i jedan još stručniji i naučni karakter, da bi što više popularizovali voćarstvo, konzumiranje voća, sadnju i sam uzgoj“, objašnjava magistar Vuković.

"Bez pomoći proizvođača, voćara amatera i svih zaljubljenika u voćarstvo, projekt bi bilo nemoguće kvalitetno realizovati. Upravo ljudi koji su odrasli, radili i živeli sa voćkama u određenom području, mogu nam najbolje ukazati na vredne genotipove voćaka koje ćemo mi projektom identifikovati, sakupiti i sačuvati na obostranu korist. Jednom rečju, otrgnuti od zaborava vredno blago kojeg mnogi nisu ni svesni", kaže doktor Nenad Magazin. On ističe odličnu saradnju Poljoprivrednog fakulteta, iz Novog Sada i Poljoprivrednog instituta, iz Osijeka, na ovom programu prekogranične saradnje, ali i na drugim projektima i područjima.

Dugogodišnja saradnja Osječana i Novosađana

"Saradnja ove dve institucije traje više decenija. U oblasti voćarstva saradnja je uspostavljena još osamdesetih godina prošlog veka, a nastavljena je 2010. godine kada je krenulo sprovođenje prethodnog projekta prekogranične saradnje Apple.Net 2. Projektom je mnogo toga urađeno na unapređenju proizvodnje jabuke sa obe strane granice. Proizvođači su dobili visok nivo edukacije putem radionica, savetovanja, stručnih ekskurzija u Italiji. Taj projekat je sigurno jedan od pokretača proizvodnje jabuke u regionu. Na osnovu iskustava iz tog projekta i uvida u potrebe i stanje na terenu, napravili smo predlog novog projekta prekogranične saradnje, koji je Evropska unija, kao prvorangirani, prihvatila za sufinansiranje. Važan deo saradnje su i međusobne obuke istraživača koje se sprovode u i izvan projekata“.

Saradnja stručnjaka iz Novog Sada i Osijeka

Na našu opasku da se u poslednje vreme sve više radi na očuvanju starih sorti voća, da su u to uključene i druge renomirane institucije u Hrvatskoj Dominik Vuković kaže: "Ministarstvo poljoprivrede je pokrenulo projekat biljnih genetskih izvora koji se finansira novcem iz Evropske unije. Tim projektom se žele kolekcionisati, odnosno napraviti dve sigurnosne kolekcije u Republici Hrvatskoj, jedna u Zavodu za voćarstvo u Zelini, a druga na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, da bi se na nivou države institucionalno uredilo gde će se stare sorte službeno čuvati. Ukoliko bi došlo do nekakvog gubitka ili elementarne nepogode, kako bismo u svakom trenutku u banci biljnih gena imali te autohtone genotipove“.

Naši sagovornici ističu da prekograničnom saradnjom treba rešavati probleme običnih, malih ljudi s obe strane granice. To ne moraju uvek biti veliki infrastrukturni projekti, već saradnja može da znači i povezivanje ljudi koji imaju slične interese i želje. "Nalazimo se u poljoprivrednom području, dosta ljudi se bavi voćarstvom, ali učinak projekta je širi i ima uticaj na celu zajednicu“, zaključuje na kraju dr Nenad Magazin.


Tagovi

Stare sorte Voće Suradnja Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni fakultet Novi Sad Dominik Vuković Nenad Magazin


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 35-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, svojevremeno saradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u porodičnom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorti jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.