Pošto se u narednom periodu sigurno mogu očekivati razdoblja sa padavinama, sada je pravo vreme da se protiv ljubičaste pegavosti obave tretmani bakarnim preparatima, ali u nešto manjim dozama.
Neuobičajeno dug period praćen visokim temperaturama krajem februara, uzrokovao je raniji početak vegetacije i kod malina. Iako je toplo, vremenski uslovi idealni su za obavljanje agrotehničkih mera u zasadima ovog voća i njihovu pripremu za novi ciklus.
Što se tiče prihrane, stajsko đubrivo ako nije upotrebljeno u jesen, rasipa se oko stabljika. Bilo bi dobro da se frezom unese u zemljište kako bi se brže razgradilo i bilo dostupno korenu voćke. Ako želite visoke prinose, stajnjak bi trebalo da koristimo svake godine i to oko 30 tona po hektaru jer će rod izneti skoro sva hraniva koja su se iz njega razgradila tokom sezone.
U konvencionalnim malinjacima dodaje se i mineralno NPK hranivo. Umesto stajskog đubriva može da se koristi i peletirani stajnjak, u količini od tone do tone i po na jedan hektar, ali je nešto viša cena u odnosu na onaj redovni, razlog za slabije korišćenje.
U borbi protiv bolesti ključno je da se završi rezidba i uklanjanje stabljika koje su rodile u prethodnoj vegetaciji i da se, po dužnom metru, ostave, odnosno za žicu povežu novi izdanci koji će u nastupajućoj sezoni dati rod. Proizvođači ostavljaju, uglavnom, šest do osam stabljika kada je reč o sortama vilamet i miker.
Neki ostavljaju i deset što može da oteža borbu protiv bolesti jer će biti jači sklop i više vlage ali, ako se dobro prihrane i tretiraju tokom godine, rizik od izbijanja zaraza značajno se smanjuje.
Najčešće se u našim zasadima javlja ljubičasta pegavost izdanaka maline, (lat. Dydimella applanata). Ona se manifestuje pegama tamne boje koje ostaju na zaraženim izdancima iz prethodne vegetacije. Takvi izdanci imaju i srebrnaste fleke po sebi tokom zime i moraju se ukloniti. Obično u junu, na listovima se javljaju mrke pege sa žućkastim obodom, koje dovode do nekroze u obliku slova "V".
Infekcija prelazi na bočne lastare, u čijim se pazusima oko pupoljaka javljaju tamne fleke, koje se spajaju, zaraze više lastara, a zatim i celi izdanak. Formirani plodovi zaostaju u razvoju, a u narednoj godini, ako se ostave oboleli izdanci, iz većine pupova uopšte nema rasta lastara. Voćari se često iznenade jer se smanjuje prinos, što nisu očekivali pred berbu.
Pošto se u narednom periodu sigurno mogu očekivati razdoblja sa padavinama, sada je pravo vreme da se protiv ljubičaste pegavosti obave tretmani bakarnim preparatima, ali u nešto manjim dozama jer je već počelo izbijanje listića iz pupoljaka. Dovoljno je kilogram do dva, u zavisnosti od formulacije bakarnog sredstva, na 350 do 400 litara vode, uz dodatak nekog preparata protiv prezimljujućih formi štetočina. Najbolje je belo ulje, u količini dva litra na 100 litara vode.
Tretiranja bakarnim preparatima mogu da se ponavljaju svakih desetak dana, sve do cvetanja, ali i tokom rasta plodova onim sredstvima koja preporuče stručnjaci za zaštitu bilja.
Trebalo bi uvek imati na umu da se omogući stalno "provetravanje" i osvetljenost izdanaka kako bi se smanjilo prisustvo vlage jer je ona ključna za nastajanje bolesti. Spore će rasipanjem, prilikom rezanja i iznošenja starih izdanaka, sigurno da prežive u zemljištu.
Čim krene vegetacija i rast novih iz spavajućih pupova pri dnu izdanka, sve do kraja maja, do visine 15 centimetara iznad zemlje, trebalo bi kidati takve izdanke. U zasadima u kojima se ne obavi ova mera prevelika lisna masa stvoriće povoljnije uslove za izbijanje bolesti.
Tagovi
Autor
Bojan Kecman
pre 11 meseci
Izvini što kasnim. Ridomil nije za didimelu, već za plamenjaču, zato se još širi bolest. Neka uzme Signum, doza je 1.5 do 1.8 kg po hektaru, a karenca sedam dana, ako se ne varam. Neka ponovi dva puta u 15 dana, trebalo bi da se prestane širiti. Može i bakrom, u deset puta manjim dozama od zimskih tretmana. To mu dođe od 30 - 50 grama ili mililitara u 10 litara vode. Mislim da je bolje Signumom, a kad završi s berbom, onda s bakrom. Pozdrav.
Snezana Simic
pre 11 meseci
Postovani,prolecna mi je malina mlada uhvatila je didimela posle grada je ostecena pre petnaest dana zalivena je ridomilom i dalje se siri dali da je prskam bakrom na sedam dana kao sto mi je preporuceno u apoteci i koliko puta je treba prskati ili dok se ne povuce crnilo na liskama i stablu.Hvala