"Naročito atraktivne kulture za glodare su jabuka, šljiva i trešnja, pa zasadi ovih vrsta zahtevaju češće preglede", savetuje PIS
Poljski glodari i divljač mogu naneti ozbiljne štete u mladim zasadima voća tokom jeseni i zime. Prognozno izveštajna služba zaštite bilja savetuje kako zaštititi voćnjake i koje mere mere treba sprovesti u ovom periodu.
Kora mladih sadnica voća (jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja) predstavlja izrazito primamljivu hranu za glodare tokom zimskih meseci, posebno za vreme snežnih padavina kada je nedostatak prirodne hrane izražen. Poljski miš (Apodemus sylvaticus), prugasti miš (A. agrarius) i poljska voluharica (Microtus arvalis) najčešće oštećuju vrat korena, korenov sistem i deo debla u nivou zemljišta:
Hemijske mere zaštite od glodara podrazumevaju korišćenje mamaka na bazi cink-fosfida.
"Prag štetnosti za preduzimanje mera zaštite za poljsku voluharicu je 10–500 aktivnih rupa/ha, a za poljskog miša 10–50 rupa/ha. Mamci se postavljaju isključivo u aktivne rupe i zatim obavezno zatrpavaju", savetuje PIS.
Tretman se obavlja po suvom vremenu zbog higroskopnih osobina cink-fosfida.
"Naročito atraktivne kulture za glodare su jabuka, šljiva i trešnja, pa zasadi ovih vrsta zahtevaju češće preglede."
Štete od divljih životinja, kao što su zec i srna, veoma su značajne, posebno ako se sneg zadrži duže vreme. Tada dolazi do intenzivnog glođanja kore i mladih izdanaka.
"Zec najčešće pravi duboke povrede kore, obično iznad nivoa snega. Ako je oštećena samo jedna strana stabla, biljka obično preživi, ali stvara se kalus i narušava se provodljivost. Voćka čitavog životnog veka slabije rađa u poređenju sa neoštećenim biljkama", upozorava ova služba.
Zaštita voćnjaka od divljači: Žica do metar i po, ukopana do pola metra, na vrhu i bodljikava?
Srne oštećuju stabla ljuštenjem kore, grickanjem vrhova mladih izdanaka i lome mladice. Oštećenja su gruba i nepravilna, na većoj visini od onih koje pravi zec.
"Mehaničke mere zaštite od divljači obuhvataju postavljanje zaštitne mrežice oko stabala, kao i ograđivanje voćnjaka žičanom mrežom - najefikasnija mera, ali najskuplja."
Što se tiče hemijskih mera, iz PIS napominju da u našoj zemlji nema registrovanih sredstava (repelenata) za ovu namenu.
"Kao alternativa, mogu se koristiti organske smeše pripremljene u domaćinstvu - na bazi užeglog ulja ili masti, ribljeg ulja, krvi domaćih životinja. Ove smeše deluju repelentno, ali je njihova efikasnost kraća i potrebno je redovno obnavljanje, naročito posle padavina", zaključuju.
Izvori
Tagovi
Autorka