Nije lako okrečiti deblo ili oprskati celo stablo zbog čega je u velikim voćnjacima ova mera vrlo retka.
Velike površine pod voćnjacima nisu lake za održavanje. Počev od rezidbe, prskanja, pa do zaštite stabala. U zimskom periodu, ukoliko se ne želi obaviti tretman stabala krečom, mogu da se koriste i neka druga sredstva.
Ipak, krečenje voćki predstavlja jednu od najvažnijih mera koja bi trebalo da se uradi nakon završetka vegetacije, a pre dolaska niskih temperatura.
Ova važna je za zaštitu voćaka od jačeg napada štetočina, odnosno insekata i bolesti, u proleće naredne godine. Da svima bude jasno, nije lako okrečiti deblo ili oprskati celo stablo zbog čega je u velikim voćnjacima ova mera vrlo retka.
Često dolazi do začepljenja dizni jer se kreč, ako nije dobro proceđen taloži na dnu atomizera, iako mešači non-stop rade. Da bi se pokrila cela voćka potrebno je ići sa jačom dozom kreča, najčešće 25-30 kilograma na 440 do 500 litara vode.
Najbolje je koristiti ratarske prskalice za kukuruz sa pištoljima jer se tako postiže bolja pokrivenost stabla. Iako je ovaj posao naporan, naročito u velikim voćnjacima, prednost je što je kreč jeftiniji u odnosu na na primer bordovsku čorbu, koja je u tečnom stanju i u sebi ima kombinaciju bakra i kreča. Međutim, njena cena svake godine se menja i uglavnom ide ka gore.
Ako se kreč koristi uz dodatak kuhinjske soli, zbog boljeg prianjanja i sumpora, opet mu je cena niža u odnosu na tečna sredstva, a osim bordovske čorbe koriste se i ostali fungicidi na bazi bakra.
Kako bi jeftinije prošli voćari ova sredstva poslednjih godina mahom koriste u proleće, a u jesen ili ranu zimu, nakon prihrane voćaka, idu sa tretmanom insekticidima i fungicidima kako bi smanjili potencijal štetočina za narednu godinu.
Jedan od voćara koji imaju veće površine, a ipak radi krečenje je Darko Milošević iz Tutnjevca kod Ugljevika (BiH) koji svoje voćke, odnosno, kompletna stabla, tretira krečom. Kaže nam, kako to najčešće radi u februaru jer koštičave voćke tada kreću u vegetaciju. Tretman se može odraditi i u novembru ili decembru, ali bi u slučaju jačih padavina, došlo do slabijeg ili jačeg spiranja kreča sa površine stabala i bilo bi poželjno ponoviti tretman ponovo u februaru.
Definitivno je da krečenje u jesen ili zimu daje rezultate jer se smanjuje populacija štetnih insekata, na primer, kruškine buve. Najgore je da se radi u aprilu kada je vegetacija uveliko počela, konkretno, bubrenje pupoljaka. Tada, zaista, ono nema nikakav efekat jer je korenov sistem uveliko aktivan i transportuje hranjljive materije u nadzemni deo stabla.
Ipak, ogroman broj voćara koji imaju manje stabala, naročito u seoskim područjima, voćke kreči u proleće i nikako se ne mogu nagovoriti da to ne rade. Često dolazi i do paleži pupoljaka jer je sloj kreča na pupoljku predebeo i ne može da dođe do njegovog razvića.
U slučaju da se ne želi uraditi prskanje kompletnih stabala može se uraditi i krečenje samo debla, sve do prvih ramenih grana. Deblo je najbolje krečiti u novembru ili decembru i, po potrebi, u februaru ako se u velikoj meri kreč ispere sa kore.
Smesa je poznata - pet kilograma gašenog kreča, 250 grama sumpora i soli. I na ovaj način doći će do kasnijeg kretanja vegetacije što može da bude ključno u slučaju pojave kasnih prolećnih mrazeva. U ovoj godini upravo su ti mrazevi oštetili šljivu, najviše požegaču, zatim pojedine sorte jabuka i krušaka u nizijama.
Tagovi
Autor