Pretraživanje tekstova
Vreme je pojave šljivine lisne mušice čije larve na naličju listova formiraju izrasline - mehuraste gale.
Maj je mesec kada se na listovima šljive uočavaju izrasline koje pravi šljivina lisna mušica Putoniella pruni. Pripada porodici mušica šiškarica Cecidomyiidae. Štete stvaraju larve koje na naličju listova formiraju izrasline - mehuraste gale duž glavne lisne žile.
Osim na šljivi možemo je pronaći i na ostalim biljnim vrstama iz roda Prunus, a u prirodi je česta na crnom trnu Prunus spinosa. Javlja se redovno svake godine u manjem ili većem intenzitetu.
Budući da se radi o insektu malih dimenzija odrasle jedinke prolaze neprimećeno, a najčešće su nam vidljive gale koje prave larve na donjoj strani lista. Nastaje deformacija lista i dolazi do ometanja fotosinteze. Gale su u vidu mehura koji je na početku svetlo obojen, zatim zelen, tamno zelen i na kraju crven. Dostižu dužinu do četiri centimetra. U jednoj gali može biti više larvi.
Ženka polaže jaja iz koji se one izlegu, a nalaze se u unutrašnjosti gale. Duge su do tri milimetra, žute ili narandžaste. Hrane se biljnim sokovima i razvijaju se tokom maja i lipnja zaštićene unutar deformisanog tkiva. Na kraju razvoja padaju na zemlju ispod krošnje stabla i tu prezimljavaju.
To znači da štetočina ima jednu generaciju godišnje, a odrasle jedinke se javljaju tokom aprila i maja. Oni ne pričinjavaju štete, jer se ne hrane.
Obično se zbog ove štetočine ne preduzimaju specifične mere suzbijanja, jer ne pripada ekonomski značajnim.
U voćnjacima gde je uočen jači napad potrebno je sakupiti listove sa galama i mehanički ih uništiti, obraditi zemljište nakon što larve padnu na zemlju. Prevrtanjem površinskog sloja zemlje larve i lutke se izbacuju na površinu i postaju plen grabljivim insektima, pticama i izložene su klimatskim stanjima.
Fotografija unutar članka podleže Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.
Tagovi
Štetočina šljive Gala Šljivina mušica Putoniella pruni
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.