Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba krušaka
  • 08.02.2022. 12:00

Zimska rezidba krušaka nije laka - obratite pažnju na detalje

Najveći problem predstavlja bujnost stabala zbog izostanka letnje rezidbe i nekvalitetne podloge u vidu sejanca divlje kruške. Vodopije koje ulaze u unutrašnjost stabla, takođe se seku.

Foto: Bojan Kecman
  • 467
  • 43
  • 0

Zimska rezidba krušaka može da se izvodi već od novembra. Voćari koji imaju veće zasade počinju i ranije jer ne mogu da završe rezidbu do početka kretanja vegetacije. Najveći problem predstavlja bujnost stabala zbog izostanka letnje rezidbe i nekvalitetne podloge u vidu sejanca divlje kruške.

Upravo je on, kao podloga, odgovoran za veliku bujnost stabla i, ako nije urađena letnja, u zimskoj rezidbi potrebno je više rezova na stablu kako bi se, koliko toliko, uspostavila ravnoteža između gornjeg i donjeg dela krošnje.

Ne čekati vegetaciju

Ako se, do početka kretanja vegetacije, ne uradi rezidba, grane koje ostanu do proleća crpe energiju stablu koje ima manje snage za one na kojima se nalaze rodni pupoljci, a od kojih se očekuje rod.

U slučaju mraza manje grana znači veću snagu voćke i manje štete na cvetovima i formiranim plodićima jer, mnogo grana, znači veće raspoređivanje energije i manje snage za borbu protiv niskih temperatura.

Može se rezati kada temperature budu od 0°C

Ipak, pojedini voćari koji imaju manje površine čekaju s rezidbom dok ne prođe opasnost od mrazeva, što u praksi znači, da počinju sa rezanjem u završnim fazama cvetanja i neposredno nakon završetka. Može se rezati kada temperature budu od 0°C, pa i nekoliko stepeni niže.

Podmladiti rodno drvo

Najzastupljenije sorte u našim krajevima su viljamovka, santa marija, abate fetel, butira. Najteže za rezidbu su santa marija, junska lepotica i trevuška jer, ako na njima ima dosta rezova, teško je kontrolisati rast grana.

Rezidba se obavlja dužim i kraćim makazama koja moraju ostavljati jasan i čist rez. Makaze se obavezno dezinfikuju alkoholom, može i rakijom.

Kako sprečiti širenje bolesti prilikom rezidbe voća?

Ovom aktivnošću bi trebalo da se podmlađuje do 30 odsto rodnog drveta, ali se na sejancu divlje kruške, zbog mnogo grana i nedostatka vremena, često dešava da rezači brzo režu i otklone više rodnih grana, što znači i bujniji rast tokom vegetacione sezone. To se može ublažiti letnjom rezidbom.

Viljamovka najviše rađa na vitkim rodnim grančicama dužine oko 25 centimetara i starijim, naboranim, rodnim grančicama, kao i štrljcima. Vitke rodne grane se proređuju kako se ne bi došlo do formiranja sitnih plodova koji se teže proređuju. Santa marija i karmen uglavnom rađaju na naboranim grančicama, dok abate fetel i butira traže proređivanje na granama starim dve ili tri godine.

Zalamanje provodnice

Osnovni princip rezidbe je da se ostavi nekoliko skeletnih i poluskeletnih grana, nosača, na kojima se nalaze jednogodišnje i dvogodišnje grane. Najkvalitetniji rod dobija se na štrljcima s rodnim pupovima koji se nalaze blizu provodnice. Na vrhu stabla ostavlja se jedna provodnica koja može i da pada prema zemlji nakon formiranja plodova (kao što je na primer, solakse sistem kod jabuka).

Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već proređuju

Ako se ne povija prema zemlji ona se ne sme pustiti da raste nebu pod oblake već se skraćuje do visine od tri i po metra, rezom na bočnu granu. Provodnica se može i slomiti rukom pri vrhu. Ako se tako uradi doći će do bržeg formiranja rodnog pupa ispod mesta slamanja i sporijeg rasta novih grana ispod te tačke. Malo ko to radi jer iziskuje više vremena. Zato se radi rez na bočnu granu zbog kojeg dolazi do brzog rasta više grana iz spavajućih pupova ispod reza.

Rezidba na čep

Višak skeletnih grana uklanja se rezidbom na čep koji bi trebalo da bude dužine do 10 centimetara sa kosim rezom. Početkom vegetacije iz spavajućih pupoljaka krenuće nove jednogodišnje grane, stapke, koje, ako se voćka dobro hrani, mogu, na kraju vegetacije, dati rodni pup na vrhu. Ako ima dosta jednogodišnjih grančica sa rodnim pupoljcima na grani koja je stara tri i više godina, može se uraditi njeno podmlađivanje rezidbom na bočnu rodnu grančicu. 

Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već proređuju, ako ih ima dovoljno na stablu. Ako ih prikratite razviće se metla što nije poželjno.

Ne uklanjati sve vodopije

Vodopije (vertikalne grane), koje ulaze u unutrašnjost stabla, takođe se režu. Ona koja ima jedan ili dva rodna pupoljka u podnožju reže se do tih pupova. Isto se radi i u letnjoj rezidbi. Vodopije rastu tokom prethodne vegetacije jer voćari obavljaju folijarnu prihranu koja tera grane na rast.

Jedino u slučaju da je vodopija udaljena od provodnice toliko da ne može zaseniti unutrašnjost krošnje, može se ostaviti ali da se na njoj radi kratka rezidba, odnosno da se ostavljaju kratki jednogodišnji prirasti. Duža (blaža) rezidba na bujnim stablima povećava rodnost, a kratka (jača) povećava bujnost i usporava rodnost. 

Manje posla 

Manje rada tokom zimske rezidbe bilo bi, kada bi se obavljala letnja, kojom se uklanjaju suvišne grane, letorasti, iz krošnje, koje rastu zbog jake zimske rezidbe. Letnja znači više hranljivih materija za preostale grane, bolju osvetljenost krošnje i bolje formiranje rodnog potencijala za narednu godinu.

Vrlo mali procenat voćara radi letnju rezidbu

Međutim, vrlo mali procenat voćara radi letnju rezidbu jer su se razočarali u voćarstvo, nemaju vremena da rade ili novca da plate rezače. Cena krušaka nije dobra poslednjih godina i pitanje je kada će opet da bude stimulativna.

Prihrana i zaštita stabla

Pre rezidbe stabla krušaka, a nakon završetka vegetacije, stabla bi trebalo da se prihrane ureom, borom, cinkom i vodotopivim mineralnim đubrivima s više fosfora i kalijuma, kako bi rezerve najvažnijih hranljivih materija bile dostupne voćkama tokom mirovanja i da bi imale više energije za početak listanja, cvetanja i oplodnje.

Upravo prihranom ovim sredstvima koren će skladištiti minerale. Na primer azot koji se doda ureom, jedini je izvor azota na početku vegetacije, u proleće naredne godine i zbog njega će, takođe, voćka imati više snage. I oplodnja će biti mnogo bolja. Stajnjak bačen u jesen ili iduće proleće mnogo se sporije razgrađuje. Posle rezidbe radi se zimsko prskanje bakarnim preparatima i krečom kako ne bi došlo do prodora gljivičnih bolesti, bakterija i virusa u voćke na mestima rezova.


Tagovi

Zimska rezidba krušaka Letnja rezidba krušaka Vodopije Rezidba na čep Zimsko prskanje Duža rezidba Kratka rezidba


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.