Tiametoksam

Izraziti sistemik umerene perzistentnosti. Preporučuju se najviše dva tretiranja tokom vegetacije na istoj površini na jabuci, kruški, breskvi, nektarini, krompiru, duvanu, vinovoj lozi i ukrasnom bilju, a na agrumima jedna primena. LD50 1563.S.O.-III. Na krastavcu, paradajzu, patlidžanu, paprici, lubenici, dinji i tikvicama, u zaštićenom prostoru, dozvoljene su najviše dve primene tokom jedne vegetacije, osim u slučaju suzbijanja štitastih moljaca (Aleyrodidae) primenom preko zemljišta dozvoljena je jedna primena tokom vegetacije. Salata sme da se seje 29 dana nakon vađenja ranog krompira. Karenca: 28 dana za agrume (narandže, mandarine, limun) i vinovu lozu; 21 dan za jabuku i krušku; 14 dana za breskve, nektarine, krompir i duvan; 7 dana za zelenu salatu; 3 dana za paradajz, lubenice, dinje, krastavce, patlidžane, paprike i tikvice.

Pri tretiranju semena primenjuje se protiv: žičara, repine pipe, kukuruzne pipe, repinog buvača i crne repine lisne vaši. Karenca: OVP za kukuruz, šećernu repu, suncokret, uljanu repicu, ozimu pšenicu i ozimi ječam.

Identifikacione oznake (brojevi) CAS br.: 153719-23-4 CIPAC br.: 637 2007/6/EC

Hemijski naziv prema IUPAC-u 3-(2-klor-1,3-tiazol-5-ilmetil)- 5-metil-1,3,5-oksadiazinan-4- iliden(nitro)amin

Čistoća ≥ 980 g/kg

Posebne odredbe

DEO A
Sredstvo za zaštitu bilja može biti registrovano kao insekticid za profesionalnu primenu.

Registracija za tretiranje semena ili za tretman preko zemljišta nije dozvoljena za sledeće žitarice, a koje se seju od januara do juna: ječam, proso, ovas, pirinač, raž, sirak, tritikale, pšenica.

Registracija za folijarnu primenu nije dozvoljena za sledeće žitarice: ječam, proso, ovas, pirinač, raž, sirak, tritikale, pšenica.

Za sledeće biljne vrste, registracija za tretiranje semena ili za tretman preko zemljišta ili za folijarnu primenu nije dozvoljena, osim u staklenicima i sa izuzetkom folijarnog tretiranja posle cvetanja:
–    lucerka (Medicago sativa);
–    bademi (Prunus amygdalus; P. Communis; Amygdalus communis);
–    anis (Pimpinella anisum), badijan ili zvezdasti anis (Illicium verum), kim (Carum carvi), korijander (Coriandrum sativum), kumin (Cuminum cyminum), morač (divlja mirođija) (Foeniculum vulgare), kleka (Juniperus communis);
–    jabuke (Malus pumila; M. Sylvestris; M. Communis; Pyrus malus);
–    kajsije (Prunus armeniaca);
–    avokada (Persea americana);
–    banane (Musa sapientum; M. Cavendishii; M. Nana);
–    pasulji (Phaseolus spp.);
–    kupina (Rubus fruticosus);
–    borovnica, evropska borovnica, divlja borovnica, borovnica (Vaccinium myrtillus), američka borovnica (V. Corymbosum);
–    bob, konjski bob (Vicia faba var. Major; var. Equina; var. Minor);
–    heljda (Fagopyrum esculentum);
–    rogači, drvenasti rogač (Ceratonia siliqua);
–    seme ricinusa za proizvodnju ulja (Ricinus communis);
–    trešnje (Prunus avium);
–    kesteni (Castanea spp.);
–    leblebije (Cicer arietinum);
–    ljute papričice (Capsicum frutescens; C. Annuum), pimen (najgvirc), jamajski biber (Pimenta officinalis);
–    deteline (Trifolium spp.);
–    kafa (Coffea spp. Arabica, robusta, liberica);
–    pamuk (Gossypium spp.);
–    kravlji grašak (cowpeas), crni okasti grašak (black eyed peas) (Vigna unguiculata);
–    brusnice (Vaccinium macrocarpon), evropske brusnice (Vaccinum oxycoccus);
–    krastavci (Cucumis sativus);
–    crna ribizla (Ribes nigrum); crvena i bela ribizla (R. Rubrum);
–    smokve (Phoenix dactylifera);
–    zove (Sambucus nigra);
–    ogrozdi (Ribes uva-crispa);
–    grejprfut (Citrus paradisi);
–    vinova loza – grožđe (Vitis vinifera);
–    kikiriki (Arachis hypogea);
–    lešnik (Corylus avellana);
–    konoplja (Cannabis sativa);
–    japanska ruža (Rosa rugosa);
–    kivi (Actinidia chinensis);
–    leguminoze: zvezdan (Lotus corniculatus), lespedeza (Lespedeza spp.), kudzu (Pueraria lobata), sesbanija (Sesbania spp.), esparzeta (Onobrychis sativa), sula (Hedysarum coronarium);
–    limun i lajm (limeta) limun (Citrus limon); lajm (C. Aurantiifolia); slatki lajm (C. Limetta);
–    sočiva (Lens esculenta; Ervum lens);
–    lan (Linum usitatissimum); 
–    lupine (Lupinus spp.);
–    kukuruz (Zea mays);
–    seme dinje (Cucumis melo);
–    seme gorušice: bela gorušica (Brassica alba; B. Hirta; Sinapis alba), crna gorušica (Brassica nigra; Sinapis nigra);
–    okra (Abelmoschus esculentus);
–    bamija (Hibiscus esculentus);
–    masline (Olea europaea);
–    pomorandže: slatka pomorandža (Citrus sinensis), gorka pomorandža (C. Aurantium);
–    breskve i nektarine (Prunus persica; Amygdalus persica; Persica laevis);
–    kruške (Pyrus communis);
–    baštenski grašak (Pisum sativum), poljski grašak (P. Arvense);
–    menta (Mentha spp.: M. Piperita);
–    persimoni (Diospyros kaki: D. Virginiana);
–    pistaće (Pistacia vera);
–    šljive i divlje šljive, mirabela, damson (Prunus domestica); trnjina (P. Spinosa);
–    seme maka (Papaver somniferum);
–    tikve, skvoš, tikve i tikvice (Cucurbita spp.);
–    buvač (Chrysanthemum cinerariifolium);
–    dunje (Cydonia oblonga; C. Vulgaris; C. Japonica);
–    seme uljane repica (Brassica napus var. Oleifera);
–    malina (Rubus idaeus);
–    seme šafranike (Carthamus tinctorius);
–    saradela/ptičja noga (Ornithopus sativus);
–    seme susama (Sesamum indicum);
–    soja (Glycine soja);
–    začini: lovorov list (Laurus nobilis); seme mirođije (Anethum graveolens), seme piskavice (Trigonella foenumgraecum), šafran (Crocus sativus); timijan (Thymus vulgaris), kurkuma (Curcuma longa);
–    jagode (Fragaria spp.);
–    seme suncokreta (Helianthus annuus);
–    tangerina (Citrus tangerina); mandarina (Citrus reticulata); klementina (C. Unshiu); 
–    repe i repe ugarnjače (Brassica rapa var. Rapifera and oleifera spp.) 
–    grahorica prolećna/obična (Vicia sativa);
–    skrozonera (Scorzonera hispanica);
–    orah (Jugland spp.: J. Regia);
–    lubenice (Citrullus vulgaris);
–    cvetajuće ukrasno bilje u godini tretiranja.

Seme sledećih biljnih vrsta koje je tretirano sa sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže tiametoksam ne može se koristiti niti stavljati u promet, osim ukoliko se ne koristi u staklenicima:

–    ječam, proso, ovas, pirinač, raž, sirak, tritikale, pšenica, a koje se seje od januara do juna;
–    lucerka (Medicago sativa);
–    anis (Pimpinella anisum), badijan ili zvezdasti anis (Illicium verum), kim (Carum carvi), korijander (Coriandrum sativum), kumin (Cuminum cyminum), morač (divlja mirođija) (Foeniculum vulgare), kleka (Juniperus communis);
–    pasulji (Phaseolus spp.);
–    bob, konjski bob (Vicia faba var. Major; var. Equina; var. Minor);
–    heljda (Fagopyrum esculentum);
–    seme ricinusa za proizvodnju ulja (Ricinus communis);
–    leblebije (Cicer arietinum);
–    ljute papričice (Capsicum frutescens; C. Annuum), pimen (najgvirc), jamajski biber (Pimenta officinalis);
–    deteline (Trifolium spp.);
–    kafa (Coffea spp. Arabica, robusta, liberica);
–    pamuk (Gossypium spp.);
–    kravlji grašak (cowpeas), crni okasti grašak (black eyed peas) (Vigna unguiculata);
–    krastavci (Cucumis sativus);
–    kikiriki (Arachis hypogea);
–    konoplja (Cannabis sativa);
–    leguminoze: zvezdan (Lotus corniculatus), lespedeza (Lespedeza spp.), kudzu (Pueraria lobata), sesbanija (Sesbania spp.), esparzeta (Onobrychis sativa), sula (Hedysarum coronarium);
–    sočiva (Lens esculenta; Ervum lens);
–    lan (Linum usitatissimum); 
–    lupine (Lupinus spp.);
–    kukuruz (Zea mays);
–    seme dinje (Cucumis melo);
–    seme gorušice: bela gorušica (Brassica alba; B. Hirta; Sinapis alba), crna gorušica (Brassica nigra; Sinapis nigra);
–    okra (Abelmoschus esculentus);
–    bamija (Hibiscus esculentus);
–    baštenski grašak (Pisum sativum), poljski grašak (P. Arvense);
–    menta (Mentha spp.: M. Piperita);
–    seme maka (Papaver somniferum);
–    tikve, skvoš, tikve i tikvice (Cucurbita spp.);
–    buvač (Chrysanthemum cinerariifolium);
–    seme uljane repica (Brassica napus var. Oleifera);
–    seme šafranike (Carthamus tinctorius);
–    seme susama (Sesamum indicum);
–    soja (Glycine soja);
–    začini: lovorov list (Laurus nobilis), seme mirođije (Anethum graveolens), seme piskavice (Trigonella foenumgraecum), šafran (Crocus sativus), timijan (Thymus vulgaris), kurkuma (Curcuma longa);
–    jagode (Fragaria spp.);
–    seme suncokreta (Helianthus annuus);
–    repe i repe ugarnjače (Brassica rapa var. Rapifera and oleifera spp.) 
–    grahorica prolećna/obična (Vicia sativa);
–    lubenice (Citrullus vulgaris);
–    cvetajuće ukrasno bilje u godini tretiranja.


DEO B
Radi primene jedinstvenih načela, pri donošenju odluke o registraciji, uzimaju se u obzir i zaključci postupka procene aktivne supstance od strane relevantnih tela Evropske unije.

U ukupnoj proceni rizika posebna pažnja se obraća na:
–    mogućnost kontaminacije podzemnih voda tiametoksamom i njegovim metabolitima NOA 459602, SYN 501406 i CGA 322704, ako se tiametoksam primenjuje u područjima sa osetljivim (lakim) zemljištem i/ili nepovoljnim klimatskim uslovima,
–    zaštitu vodenih organizama,
–    dugotrajan rizik za male životinje biljojede, ako se tiametoksam primenjuje za tretiranje semena.

Mora se obezbediti sledeće:
–    tretiranje semena se može vršiti jedino u doradnim centrima koji su, u skladu sa propisima kojima se uređuje seme, upisani u Registar dorađivača semena. Doradni centri moraju primenjivati najbolju dostupnu tehniku kako bi se osiguralo da otprašivanje u toku tretiranja, skladištenja i transporta semena bude svedeno na najmanju moguću meru,
–    moraju se primenjivati adekvatni uređaji za setvu semena, kako bi se osigurao visok nivo inkorporacije u zemljište i minimiziralo otprašivanje i prosipanje,
–    da uslovi registracije, kada je to odgovarajuće, ukqučuju mere za smanjenje rizika radi zaštite pčela
–    da je započet monitoring program, gde je i ako je to odgovarajuće, radi provere realne izloženosti pčela tiametoksamu u oblastima koje pčele intezivno koriste za sakupljanje hrane ili koje se koriste od strane držalaca pčela.
Uslovi za primenu, kada je to odgovarajuće, moraju uključiti mere za smanjenje rizika.