Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Pregled prema aktivnim materijama - Sulfonilureja herbicidi

Sulfonilureja herbicidi su nova grupa herbicida, prepoznatljiva po nastavku - sulfuronu imenu svake aktivne materije. Prvobitno su bile namenjene za suzbijanje štetočina. U praksi se nalaze od 1981. godine, (hlorsulfuron) i trenutno su vodeća grupa po broju aktivnih materija (verovatno i preparata) u svetu (31) i kod nas (14). Da se na ovoj grupi herbicida i dalje intenzivno ra...

Pogledaj više...

Sulfonilureja herbicidi su nova grupa herbicida, prepoznatljiva po nastavku - sulfuronu imenu svake aktivne materije. Prvobitno su bile namenjene za suzbijanje štetočina. U praksi se nalaze od 1981. godine, (hlorsulfuron) i trenutno su vodeća grupa po broju aktivnih materija (verovatno i preparata) u svetu (31) i kod nas (14). Da se na ovoj grupi herbicida i dalje intenzivno radi videli smo na nedavnoj prezentaciji, nove formulacije (SX) nastale upravo u "Du Pont-u". Ta formulacija pruža, veću efikasnost, odnosno jednostavniju i sigurniju primenu. U strukturi ovih herbicida dominiraju sulfonil grupa i ureja, koje na svakoj strani mosta "nose" po jedno benzensko ili heterociklično jezgro. Zbog svoje izvanredne efikasnosti, naglašene selektivnosti i ekstremno niske toksičnosti, snažan su impuls daljem razvoju i primeni herbicida. Selektivnost im se bazira na brzini razgradnje u biljci. I neznatne razlike u strukturi molekula (biljke u kojoj se nalaze) određuju brzinu metaboličkih procesa, pa tako i tolerantnost kulturne i korovske biljke. Kod osetljivih korova i netolerantnih kultura metabolizam je usporen. Slično se događa, kada je primeni herbicida prethodila primena organofosfornih insekticida. Rezultat (usporenog metabolizma) je postepeno slabljenje tih biljaka i njihovo sigurno izumiranje. Kod otpornih korova i tolerantnih kultura procesi razgradnje aktivne materije odvijaju se vrlo brzo. U tako kratkom vremenu aktivna materija nije u stanju da izazove značajne fiziološke promene koje bi bile kobne za nju. Nastajanjem, manje toksičnih metabolita destruktivni procesi u biljci prestaju, dok se procesi kod biljaka postepeno normalizuju. Delotvorni su na veliki broj važnih jednogodišnjih i nekih višegodišnjih monokotiledonih i dikotiledonih korova. Mehanizam njihovog delovanja usko je povezan sa sintezom lančastih aminokiselina: valina, leucina i izoleucina. Herbicidni učinak je rezultat inhibicije enzima acetolaktat sintaze (ALS ili AHAS). Isti pretvara piruvat u acetolaktat i alfa ketobutirat u 2 - aceto -2 - hidroksibutirat. Nedostatak ovih kiselina, zaustavlja sintezu belančevina i rast biljke. Istovremeno, prevelika koncentracija alfa ketobutirata deluje štetno i na kraju dovodi do uginuća biljke. Ljudi i životinje ne poseduju taj enzim i nisu u stanju da sintetišu aminokiseline, što je i razlog njihove niske otrovnosti. Sve veći problem ove grupe herbicida je sve učestalija pojava otpornosti na pojedine aktivne materije. Uzrok rezistencije je u stalnim promenama na samom enzimu, kojima se ne dozvoljava trajnije vezivanje herbicida za taj enzim. U biljku ulaze preko lista ili korena i pomoću floema i ksilema. Vrlo brzo nakon usvajanja, kruže biljkom. Najviše se koncentrišu u meristemskim tkivima i prvi učinci upravo su vidljivi na tim mestima u obliku: zastoja u rastu, žutila i samog odumiranja, od sedam do mesec dana nakon prskanja. Ove razlike su rezultat osetljivosti pojedinih korovskih vrsta i uslova staništa. Detaljnim pregledom na naličju lista, uz žile može se primetiti crvenilo, a na monokotiledonim vrstama uz zastoj razvoja korena, skraćenje internodija, deformacije na listovima, manjak hraniva i druge patološke promene. Svojstveno za ovu grupu herbicida je da ove promene nisu na istim korovima uvek istovetne i dovoljno pouzdane. U zemljištu su različito postojani, od nekoliko dana, do više meseci. Razgradnja u zemljištu se odvija pomoću mikroorganizama ili hemijskim putem. Slabo su isparljivi, i ne predstavljaju, značajnu opasnost od prenošenja sredstva kojim se prskaju biljke. Isti mehanizam delovanja i ciljano mesto imaju i herbicidi iz grupa: triazolo pirimidina, imidazolinona (kod nas) i sulfoanilida i pirimidinil (tio) benzoata (u svetu). Čvrsto se vežu na površine unutar prskalice (osim ranije pomenute SX forme). Zato ih je neophodno temeljno očistiti nakon primene. Mogućnosti štete od rezidua su velike ukoliko dođu na osetljivu kulturu. Razmak od poslednje primene organofosfornih insekticida i primene ove grupe herbicida mora da bude najmanje 8 dana. Dakako, to isključuje i mogućnost njihove primene u tank miks kombinaciji.