Izloženost određenim bakterijama u okolini ne treba doživljavati kao pretnju našem imunom sistemu. Sve više istraživanja potvrđuje i blagotvoran uticaj prijateljskih bakterija koje žive u zemljištu.
Većina ljubitelja baštovanstva reći će vam kako je bašta njihovo opuštajuće mesto. Osećaju se srećno dok kopaju, seju ili sade, stres im se smanjuje, raspoloženje poboljšava, a fizička aktivnost samo jača.
Iako je za dosta toga zaslužan sam čovek i njegov mozak, tajna uspešnog rešavanje tuge, depresije, anksioznosti i ostalih negativnih emotivnih stanja leži u samoj zemlji.
Izloženost određenim bakterijama u okolini ne treba isključivo doživljavati kao pretnju našem imunom sistemu. Naučno je dokazano da se u dodiru sa zemljom napajamo njenom isceljujućom energijom. Sve više istraživanja potvrđuje i blagotvoran uticaj "prijateljskih" bakterija koje žive u zemljištu.
Jedna od njih je i Mycobacterium vacccae, čije je izvorno stanište tlo i koju najčešće udišemo ili unosimo u organizam putem ruku koje su bile u kontaktu sa zemljom dok provodimo vreme u prirodi ili obavljajući baštenske i zemljoradničke poslove.
Utvrđeno je da ona ima pozitivne efekte na neurone, a osim što podstiče proizvodnju serotonina koji je zadužen za naše srećno raspoloženje, poboljšava kognitivne funkcije, ima uticaj na Kronovu bolest i čak i na reumatoidni artritis, piše gardeningknowhow.
Kako bi se poboljšalo mentalno zdravlje, širom sveta preporučuje se tzv. terapijska hortikultura. Ekološki psiholozi, koji se bave odnosom čoveka i njegove fizičke okoline, kažu da je uzgoj biljaka duboko emocionalni proces koji uključuje sva naša čula i ispunjava nas iskonskim zadovoljstvom približavanja prirodi.
Takođe, sve više doktora i psihologa ističe da je baštovanstvo jedna od najboljih stvari koje možete da učinite za svoje zdravlje. Međutim, iako dosta nas misli da je to možda nemoguće jer imamo premalo dvorište ili živimo u zgradi, uvek možemo osmisliti neko inovativno rešenje kao što su saksije na prozoru sa nekim lekovitim biljkama ili čak kupiti komadić zemlje i na njemu uzgajati povrće.
Pozitivna stvar svega toga je da za razliku od situacija u savremenom životu, kada često nemamo povratnu informaciju o tome šta smo uradili i koliko smo bili uspešni, rad u bašti daje vidljive rezultate i zadovoljstvo da smo nešto postigli.
Tagovi
Autorka
Milkica
pre 4 godine
I bez bilo kakvih informacija koje se tiču antidepresivnog delovanja bakterija iz zemlje, i najmanje bavljenje baštovanstvom, recimo, puko presađivanje cveća, pokazalo je koliko to ume da prija. Um je okupiran, fokusiranost bude veoma izražena, i hvatamo sebe kako gledamo oko sebe šta bi se još moglo presaditi. :)