Stiglo nam je pitanje čitatateljke koja se požalila kako već nekoliko godina njen rasad paradajza nakon presađivanja u baštu i intenzivnog porasta naglo uvene. Šta joj je činiti?
U redakciju Agrokluba stiglo je pitanje čitateljke Vesne koja je napisala kako u bašti u kojoj sadi letnje povrće - paradajz, patlidžan, krastavac, paprika, tikvica i drugo, površine 100 kvadrata ima problem koji je iz godine u godinu sve naglašeniji.
"Javlja se sa paradajzom, a od prošle godine i sa patlidžanom. Nakon što rasad koji sama uzgajam iz semena, delom kupljenog delom svog, posadim u baštu i kada već počne dobro da raste, odjednom preko noći uvenu kao da ih je neko polio vrelom vodom", pojašnjava nam uz poslate fotografije (i naslovna, op.a.)
Sa ovim se bori unazad 10-ak godina, ali uvek je to bilo sa dve do tri biljke, dok je prošle godine pola rasada propalo, neki i kada su već počeli da daju plodove. Kod paradajza, dodaje, biljka potpuno ugine, dok kod patlidžana ne, ali ima problema s rastom i stvaranjem plodova. U oba slučaja vidi se da je u nivou zemlje stabljika "bolesna".
"Koristim ekološko seme, organska đubriva i ekološka sredstva za jačanje povrća i ne koristim nikakve druge hemijske preparate", dodaje.
Pomislila je da je možda problem što sama ostavlja seme od prethodne godine, pa je odlučila da svo koje je čuvala spali i ne koristiti više, pa je ove kupila seme otpornijih sorti.
"Ne znam šta da uradim sa baštom, odnosno postoji li neki preparat ili metoda kako da potencijalne viruse u zemlji rešim? Čitala sam da je jedino rešenje ne saditi na istoj površini nekoliko godina, a s obzirom da imam samo tu jednu baštu, ne znam da li bi pomoglo da sadim u drugi deo u kojem inače sadim salatu i blitvu u jesenjem i zimskom periodu ili se virus kopanjem prenosi po čitavoj bašti?", pita.
Draga gospođo Vesna, ali i svi drugi koji se borite s ovim problemom, mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr., viši stručni savetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, nakon upita, a prema primljenim fotografijama, sumnja na zeleno uvenuće paradajza.
"Mogući uzročnici su patogene gljivice u zemljištu Verticillium sp.", ističe.
Već kod uzgoja rasada i kasnije nakon presađivanja biljaka na gredice preporučuje biološku zaštitu odnosno zalevanje rastvorom korisnih mikroorganizama, od kojih se neki koriste preventivno kao granulirani preparati mešanjem u supstrat, a neki zalevanjem biljaka već kod uzgoja rasada i kasnije nakon presađivanja povrća na gredice.
"Dobro je i najefikasnije potapati sadni materijal u rastvor korisnih mikroorganizama pre sadnje", poručio je.
Kako smo ranije pisali, što se tiče primene pesticida, nema registrovanih preparata za suzbijanje ovog patogena. Preparati prisutni na tržištu, koji se nalaze na listi dozvoljenih fitofarmaceutskih sredstava, bolest ne suzbijaju, već samo ograničeno deluju trenutno zaustavljajući razviće gljive patogena. Najčešće se koriste sistemski fungicidi iz grupe benzmidazola.
Srećno u bašti ove godine!
Tagovi
Autorka
