Tokom godina s blagim zimama i suvim prolećima možemo očekivati veliki broj voluharica, a postoje razni načini kako da ih se rešimo iz bašti, voćnjaka i useva.
Najčešći i ekonomski najštetniji poljski glodari su voluharice, a razlikujemo poljsku (Microtus arvalis) i vodenu (Arvicola terrestris). Vlažne i kišovite jeseni i zime ne odgovaraju njihovoj populaciji, a u godinama kada su zime i proleća blagi i suvi, razmnožavaju se u velikom broju.
Obe vrste uzrokuju štete kopajući hodnike u zemlji i ostavljajući rupe na površini. Stvaraju humke nad zemljom, hrane se biljnim kulturama i plodovima rasutim nakon berbe, ali grickaju i korenje mladih voćaka ili korenastog povrća. Velike štete prave na lucerištima i detelištima koja se godinama ne obrađuju, pa na tim mestima mogu mirno da se razmnožaju i hrane.
Koje biljke teraju miševe iz dvorišta i bašte, ali i domaćinstva?
Postoje razni načini odbijanja voluharica iz bašte, ali trebalo bi da budete svesni da ih je teško oterati. Stoga je najbolje kombinovati što više metoda.
Obrada zemljišta je vrlo efikasan način smanjenja oštećenja od strane voluharica, jer uklanja biljni pokrov, uništava njihove hodnike, a ponekad neku od njih i usmrti. Zbog obrade, jednogodišnji usevi često imaju manji broj ovih glodara nego višegodišnji.
Žetvu žitarica treba obaviti uz što manje osipanje, a nakon toga obaviti plitko letnje oranje kako bi se oštetili hodnici koje kopaju i smanjila njihova populacija. Dubokom obradom zemlje u jesen uništavaju se njihova legla i smanjuje populacija.
Preventivne mere u voćnjacima su košenje i iznošenje trave, postavljanje žičane mreže na dno voćnjaka ili oko svakog stabla, a preporučuje se i međuredna obrada zemljišta. Takođe, prilikom berbe treba paziti da na zemlji na ostanu plodovi.
Voluharice imaju osetljivo čulo mirisa i sluha, zato se u njihove tunele stavljaju razne materije koje ih odbijaju poput crnog i belog luka, orahovog lišća, ali i riblje glave i ljudska kosa. Na krajevima parcela preporučuje se sadnja čičoke (Helianthus tuberosus) koja ih mami te drži podalje od ostalih brazda.
Od bazge se može napraviti prirodni repelent tako da se dva kilograma lišća i mladica potopi u 10l vode i ostavi par dana da fermentiše sve dok se na površini tečnosti ne pojavi pena. Kasnije se procedi i bez razređivanja sipa u aktivne rupe.
Postoji i veliki broj grabljivica koje se hrane voluharicama poput lisica, sova, kućnih mačaka, kuna, jastrebova.
U njihove rupe i na ostalim mestima u bašti mogu se ukopati i plastične boce i to ukoso kako bi vetar mogao da struji i otera ih zvukom. Na malim površinama se u zemlju može zabiti i gvozdena motka i nekoliko puta dnevno udariti čekićem po njoj kako bi zvučni talasi oterali glodare, ali kod ove metode je potrebno puno strpljenja i vremena.
U trgovinama postoje i razni uređaji koji svojim vibracijama mogu odbiti voluharice, ali i krtice. Međutim, prema iskustvima mnogih - to baš i nije efikasno.
Hemijska sredstva za suzbijanje glodara su rodenticidi za suzbijanje voluharica i krtica u ratarstvu i povrtarstvu, industrijskom i ukrasnom bilju, voćnjacima i vinogradima, pa i na livadama i pašnjacima. Prilikom primene treba paziti da u kontakt sa otrovom ne dođu druge životinje.
Tagovi
Autorka