Pretraživanje tekstova
Gajenje citrusa je ponekad pravi izazov, a za prve plodove treba dosta truda, ali i strpljenja. U nastavku saznajte kako uspešno uzgajiti mandarinu u saksiji.
Već je poznato da su plodovi citrusa bogat izvor vitamina, magnezijuma, kalcijuma, fosfora i kalijuma, ali njihova vrednost su lepo zimzeleno lišće i beli cvetovi intenzivnog mirisa. Briga o ovoj vrsti voća ponekad može da bude pravi izazov, a mi vam donosimo savete kako da ih uspešno gajite u saksiji u kući ili okućnici.
Iako mandarine smatramo biljkama toplijih krajeva jer su poreklom iz Jugoistočne Azije, a uspešno se uzgajaju na Mediteranu, one pripadaju citrusima najotpornijim na niske temperature. Tako mogu da prežive i do -4°C. Mandarine ne vole ni previsoke temperature pa ih je u tom slučaju dobro držati u senci.
Citrusi mogu da se gaje iz semena ili sadnice, a trebalo bi da imate na umu da uzgoj iz semena traje dugo i da ćete prve plodove čekati i do sedam godina. Zato se više isplati kupovina sadnica, jer će one brže doneti plod.
Saksija u koju se sadi trebalo bi da bude veća od korena kako ne biste morali prebrzo da je presađujete, a kako piše gardeningknowhow, trebalo bi da bude oko deset centimetara slobodnog prostora od korena do dna. Trebalo bi da odaberete saksiju koja se pri vrhu ne sužava jer će vam biti otežano održavanje i presađivanje biljke. Važno je da pre sađenja na dno stavite kamenje zbog drenaže pa zatim da sipate supstrat za sađenje.
Kod kupovine supstrata najbolje bi bilo da odaberete onaj koji je prilagođen gajenju citrusa i zbog toga dobro čitajte deklaracije. Nakon što biljku posadite, stavite je na mesto sa puno sunca. Idealno je da ima oko pet do šest sati sunčeve svetlosti, a najbolje su južne ekspozicije. Važno je da je redovno zalivate pri čemu vlagu možete zadržati i pomoću malča.
Kako piše citrus.com, stablo mandarine je manje u poređenju sa drugim citrusima, a može da poraste od tri do četiri metra visine iako orezivanjem može da se skraćuje. Čim korenje 'proviri' kroz rupe na saksiji, vreme je za presađivanje u veću, a to bi trebalo obavljati svake tri do četiri godine.
Kod iznošenja na otvoreno, nakon zime, stablo postepeno prilagođavajte spoljnim uslovima kako biste sprečili gubitak lišća, a isto je i kod unošenja u jesen. Obavezno ga unesite pre prve pojave mraza.
Mandarine je dobro prihraniti jednom mesečno tečnim đubrivom koje je bogato azotom i fosforom ili onim koje je prilagođeno za citruse, savetuje plantinstructions.
Za prinos bi trebalo malo strpljenja i to oko tri, četiri godine. Podsećamo, pisali smo i o tome zašto limun u saksiji ne sazreva na vreme, a isti razlozi važe i za mandarine.
Tagovi
Mandarine Gajenje mandarine Mandarine u saksiji Citrusi Južno voće Uzgoj mandarine u saksiji
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.