Leto je vreme kada su ovi insekti najaktivniji i najbrojniji, a osim što uništavaju pčele, opasni su i za ljude. Naš sagovornik, u njihovom suzbijanju poslužio se zamkom.
Svakog dana u bašti u plastičnoj boci u koju je stavio pivo, zatekne barem novih pet utopljenih stršljena. Leto je vreme kada su ovi insekti najaktivniji i najbrojniji, a osim što uništavaju pčele, opasni su i za ljude.
"Strašno je koliko ih ima, a najgore je videti kako love pčele koje lete oko suncokreta", kaže nam Željko Rački koji je rodni Osijek zamenio Baranjom pa i hobi uzgojem voća i povrća.
Da bi se rešio napasnika, napravio je zamku. Kako pojašnjava, potrebno je preseći bocu na dva dela. Gornji deo kao levak, ubacuje se u donji širi deo. On kao mamac u boci koristi pivo, međutim pomoći može i sladak sok ili kvasci koji će provriti pa i malo sirćeta, jer to neće privući pčele. Kada stršljeni uđu kroz levak, umoče krila i ne mogu da se izvuku.
Ovi insekti velika su opasnost za pčele, ali i za ljude. Ubod više stršljena istovremeno, posebno u delu vrata ili glave, može biti i smrtonosan.
"Jako su agresivni i nađu li se u blizini ljudi potrebno je da osoba ostane mirna, ne maše rukama, kako stršljeni to ne bi shvatili kao poziv za obranu i napali", pojasnio nam je lani iskusni pčelar Branislav Vilotić.
Prema njegovom mišljenju, nije neuobičajeno da gnezda formiraju u naseljenim mestima, i u blizini domaćinstva, ali nije preporučljivo da ih građani uklanjaju sami.
"Kada napadne jedan, ako ste u blizini gnezda napadaju i ostali. Za razliku od pčela, mogu ubosti po nekoliko puta, jer oni ne kidaju svoj žalac nakon uboda. Takođe, njihov žalac je duplo duži te zbog toga sama pčelarska odeća nije dovoljna", rekao nam je sugovornik.
Dođe li do uboda, trebalo bi izvaditi žalac, staviti hladnu oblogu, a u slučaju alergije odmah se javiti lečniku.
Podsećamo, stršljeni su najveći predstavnici porodice osa. Postoji više vrsta, a naše podneblje naseljava evropski stršljen. Gnezda grade u šupljem drveću, šupama, dimnjacima, tavanima, ispod streha i u zapuštenim mestima.
Orijentalni stršljen u regionu - pretnja pčelama i pčelarima
Odrasle jedinke se hrane sokovima drveća i voća, a larve proteinskom hranom - ulovljenim insektima. Lete i love, ne samo po danu, već i za vreme vedrih i toplih noći. Radijus kretanja u potrazi za hranom im je oko 1,5 do dva kilometra od gnezda.
Tagovi
Autorka
