Najveća greška koju baštovani prave jeste što požure i krenu da oblikuju biljke u jesen. Time otvaraju rane koje ostaju nezaštićene tokom zime.
Jesen baštovanima uvek otvara isto pitanje: šta rezati odmah, a šta ostaviti za zimu i toplije dane? Oni iskusni znaju da pogrešan rez u jesen može oslabiti biljku, učiniti je podložnijom mrazu i bolestima, dok preskakanje sanitarne rezidbe može značiti širenje štetočina po celom vrtu.
Pravilo je jednostavno - u jesen uglavnom čistimo, a u proleće oblikujemo.
U ovo doba godine naglasak je na sanitarnom uklanjanju. Sve što je suvo, polomljeno ili bolesno treba orezati i ukloniti iz vrta, jer takvi delovi biljke postaju izvor zaraze. Vinova loza, na primer, može se lagano prorediti od starih loza i viška zelenih izdanaka, iako se glavna rezidba obavlja tek u kasnu zimu. Maline i kupine traže odlučniji zahvat - izdanci koji su rodili ove godine uklanjaju se do zemlje, kako bi se mladim granama otvorio prostor za rast. Slično važi i za ribizle i ogrozd, koje je dobro prorediti i osloboditi od starih grana, kako bi ostali prozračniji.
Orah i lesku treba orezivati nakon odbacivanja lišća pa sve do kraja februara.
Ni ukrasno bilje ne ostaje zanemareno u ovom delu godine. Ruže penjalice i grmolike ruže mogu se očistiti od precvetalih cvetova i suvih izdanaka, dok se jača rezidba čuva za proleće.
Lavanda se sada tek lagano skraćuje da zadrži oblik, a hortenzije metličaste i drvolike oslobađaju se ocvalih cvetova i preterano tankih grana.
Ipak, kod mnogih voćaka i ukrasnog bilja jača rezidba mora pričekati zimu kada voćka miruje i u krošnji nema hraniva. Ipak, orezivanje nakon berbe možemo započeti na sortama i delovima zasada koji su imali vrlo mali rod u protekloj vegetaciji. Jabuke, kruške i dunje orezuju se već od kraja novembra i sve do početka listanja. Osetljive vrste poput trešanja, višanja, breskvi, nektarina i šljiva možete orezivati nakon opadanja listova, a ako niste stigli tada, možete i pred proleće odnosno pre kretanja vegetacije. Ne zaboravite da je svaku ranu reza potrebno zaštititi voćarskim voskom.
Isto pravilo važi i za ukrasne vrste koje cvetaju u proleće, poput magnolije, jorgovana i forzicije. Njihovo jesenje orezivanje značilo bi gubitak prolećnog cvata. Posebno je važno zapamtiti da se hortenzija krupnolisna ne dira u jesen, jer cveta upravo na prošlogodišnjim izdancima.
Rezidba aronije za formiranje oblika žbuna izvodi se prikraćivanjem biljke na dva do tri pupoljka posle sadnje, takođe najčešće u proleće.
Da zaključimo, uklonite bolesne i suve grane iz vrta, proredite gdj treba i pripremite ga za zimski san. U proleće će vas nagraditi zdravim, snažnim izdancima i bogatijim cvatom.
Tagovi
Autorka