Pretraživanje tekstova
Raznolikost alternativnih biljnih vrsta obezbeđuje širok spektar proizvoda, doprinosi raznolikoj ishrani i očuvanju zdravlja ljudi i životinja. Neke alternativne biljne vrste gajene su u prošlosti, vremenom su postale zaboravljene, a danas se ponovo mogu naći u proizvodnji.
Na kvalitet i bezbednost hrane najviše uticaja ima sistem proizvodnje. Organska proizvodnja je posebna i doprinosi očuvanju zemljišta, voda, zdravlja biljaka, životinja i ljudi, biodiverziteta i agrobiodiverziteta. Ekološki i ekonomski značaj organske proizvodnje hrane obezbeđuje intenzivniji multifunkcionalni razvoj poljoprivrede i sela.
Nestanak biljnih i životinjskih vrsta širom sveta i narušavanje životne sredine najvećim delom je rezultat konvencionalne proizvodnje (akomulacija pesticida, degradacija zemljišta, gubitak genetičke raznolikosti, erozija zemljišta). Industrijska proizvodnja, agroekosistemi kao biološki bogate i plodne oaze, postepeno su pretvorene u pustinje.
Organska poljoprivreda ima strogo definisane agroekološke principe i gajenje alternativnih biljnih vrsta se savršeno uklapa u taj koncept.
Raznolikost alternativnih biljnih vrsta obezbeđuje širok spektar proizvoda, doprinosi raznolikoj ishrani i očuvanju zdravlja ljudi i životinja. Neke alternativne biljne vrste gajene su u prošlosti, vremenom su postale zaboravljene, a danas se ponovo mogu naći u proizvodnji. U alternativne biljne vrste spadaju i neke nove vrste, koje do sada nisu bile prisutne u proizvodnji na našim poljima.
Alternativne vrste posebno su značajne za organsku poljoprivredu, jer većina ovih useva ne zahteva velika ulaganja i mogu se gajiti bez upotrebe mineralnih hraniva i pesticida. Proizvodnjom alternativnih vrsta podmiruju se realne potrebe, obezbeđen je siguran plasman i solidne cene.
Grupi alternativnih biljnih vrsta pripadaju jednogodišnje i višegodišnje vrste, koje se biološki veoma razlikuju, predstavnici su različitih botaničkih porodica. Predstavnici su vrste iz grupe žita, zrnene mahunarke, uljane, tekstilne, korenasto-krtolaste i lekovite biljke.
Alternativne biljne vrste iz grupe žita su sledeće vrste pšenice: krupnik, korosan (kamut), dvozrnac, jednozrnac i patuljasta pšenica, golozrni ječam i ovas, kukuruz tvrdunac, šećerac i kokičar, sirak šećerac, proso, kanarska trava, heljda, kvinoja i štir.
Zrnene mahunarke predstavnici su porodice leptirnjača, to su jednogodišnje vrste, pretežno usevi prolećne širokoredne setve. Gaje se radi zrna bogatog ukupnim proteinima, ugljenim hidratima i uljem čiji sadržaj zavisi od vrste. Pored zrna kao glavnog proizvoda, one se mogu sejati u različitim krmnim smešama za spremanje voluminozne stočne hrane. U alternativne vrste iz grupe zrnenih mahunarki ubrajaju se: soja, vigna, dolihos, bob, naut, sočivo, sastrica, lupine, arahis.
Uljane biljke pripadaju različitim botaničkim porodicama, gaje se kao jednogodišnje ili višegodišnje. Imaju zajedničku osobinu da u zrnima (plodovima ili semenima) sadrže veće količine ulja. U grupu alternativnih uljanih vrsta ubrajaju se: mak, ricinus, šafranika, sezam, lanik, uljane tikve.
Grupu alternativnih tekstilnih (uljano-tekstilnih) biljaka vrste čine: lan, kenafa i abutilon, koje su poreklom iz različitih geografskih područja, tako da se po uslovima uspevanja bitno razlikuju.
Alternativne korenasto-krtolaste biljne vrste su one kod kojih su produktivni organi zadebljali korenovi ili zadebljali delovi podzemnih stabala. Ove biljke pripadaju različitim porodicama i mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. U ovu grupu ubrajamo: cikoriju, slatki koren (batat), čičoku.
Lekovite, aromatične i začinske biljke su grupa biljaka koju čine vrste poreklom iz različitih geografskih područja, zahtevaju posebne uslove uspevanja. U alternativne vrste iz grupe lekovitih, aromatičnih i začunski biljaka ubrajamo: mentu, kamilicu, lavandu, belu slačicu, morač, bosiljak i dr.
Tagovi
Alternativne biljne vrste Organska proizvodnja Žita Zrnene mahunarke Uljane biljke Tekstilne biljke Korenasto-krtolaste biljke Lekovite aromatične i začinske biljke
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
I kako to običaj nalaže - vasilica na mali Božić! :)
Maja Celing Celić
pre 2 dana
Odlično! Hvala domaćice na objašnjenju :) Odlično! Hvala domaćice na objašnjenju :)
Julijana El Omari
pre 2 dana
Vasilica je vrsta kolača koja se pravi na Mali Božić, odnosno Srpsku novu godinu (14.1). Može da sadrži u sebi zrno pšenice, novčić, koji simbolizuje Više [+] bogatstvo i dren kao simbol zdravlja. To se isto stavlja i u česnicu (od projinog brašna) koja se pravi na Božić. Ona se zatim deli i svaki član kuće gleda šta je izvukao - ja sam ove godine izvukla delić praga kuće, što znači da ću biti domaćin (silno sam se obradovala!). Vasilica može da bude slatki ili slani kolač ili da se pravi od projinog brašna. Konkretno moja majka je, po ugledu na moju babu, u vasilicu stavila komade mesa od pečenja :)
Maja Celing Celić
pre 2 dana
Što je vasilica? Rekla bih da je pogača s nekom vrstom mesa, ha? Ajde, otkrij, ja volim običaje Što je vasilica? Rekla bih da je pogača s nekom vrstom mesa, ha? Ajde, otkrij, ja volim običaje